Prevencija počinje od tebe!

Ključnu ulogu u očuvanju i zaštiti vlastitog zdravlja imamo mi sami kroz edukaciju, informiranost, zdrave životne stilove i odlaskom na redovne preglede.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on email

Rak dojke je najčešće zloćudno oboljenje žena. U Europi svake dvije minute od ove vrste karcinoma oboli jedna žena. Prema statistici jedna od osam žena tokom svog života oboli od raka dojke. Sve je veći broj mladih žena koje oboljevaju.
Rak dojke je najčešći uzrok smrti žena od malignih bolesti i najčešći pojedinačni uzrok smrti žena u FBiH, iza moždanog udara i bolesti srca. Ova statistika pokazuje da se rak dojke kod velikog broja pacijenata još uvijek otkriva vrlo kasno, u zadnjim stadijima, kada tretman vrlo često nije nimalo uspješan. Zato je i broj umrlih od ove bolesti tako visok. Međutim, pokazalo se da je ovo karcinom koji se može na vrijeme otkriti i vrlo uspješno liječiti ako se otkrije u prvim stadijima bolesti.

Dobra vijest je da je, u više od 90% slučajeva, bolest izlječiva, ako se otkrije na vrijeme. Rano otkrivanje i tretman pružaju najbolje šanse za izlječenje raka dojke.

Metode za rano otkrivanje raka dojke su:
  • samopregled dojki,
  • liječnički pregled,
  • ultrazvučni pregled i
  • mamografija.

Najadekvatniji slijed dijagnostičkih metoda je: od 20. godine samopregled svakog mjeseca, a od 35. godine i klinički pregled dojki jednom godišnje. Prva mamografija (base line mammography) u 40. godini ili ranije kod rizičnih skupina (s porodičnom anamnezom raka dojke). Mamografiju treba ponavljati svake 2 godine, tj. svake godine od 50. godine života, a rizične skupine 5 godina prije pojave raka dojke kod srodnika.

Upamtite, najbolja zaštita je rano otkrivanje.  S ranim otkrivanjem raka, prognoza bolesti sa značajno poboljšava.
Preko 70% rakova dojke pronađu same žene prilikom samopregleda dojki.

Samopregled dojke

Samopregled dojke potrebno je provoditi redovito, svaki mjesec u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstruacije). Ako žena više ne dobiva mjesečnicu, pregled dojki bi trebalo i dalje nastaviti isti dan svaki mjesec.

Za uspješan samopregled dojke tj. da biste znali da prepoznate promjene, treba da poznajete normalno stanje (oblik, teksturu i boju) svojih dojki.

Samopregledom dojke činite sebi svojevrstan poklon u pogledu zdravlja. On će vam omogućiti da dobro upoznate svoje dojke i najbrže primijetite eventualnu promjenu koju ranije niste imali. Obraćanjem ljekaru za bolesti dojke razjasnit ćete o čemu se radi. Većina promjena u dojci je bezazlena, ali oprez je neophodan.

  1. Stanite ispred ogledala i pogledajte dojke. Ispred ogledala, u stojećem stavu, ispravljenih ramena i podbočenom položaju ispituju se veličina, oblik i boja dojki, simetričnost oblika dojki, odsustvo oteklina i drugih abnormalnosti. Ako se u izvjesnoj mjeri razlikuju u veličini, to je sasvim normalno. Promjene koje trebate tražiti su boja, veličina i promjene na bradavici poput uvlačenja ili iscjetka. Obratite pažnju i na nabiranje ili uvlačenje kože.
  2. Sklopite ruke iza glave i pritisnute ih na potiljak. U tom položaju ćete najlakše uočiti promjene ako ih ima, posebno u donjem dijelu dojke. Dok ste pred ogledalom, palcem i kažiprstom nježno stisnite bradavice da biste eventualno otkrili sekret. Sekret može biti bjeličaste, žućkaste boje ili sukrvičav.
  3. Možete se i čvrsto podbočiti rukama na bokove i blago se nagnuti prema ogledalu, gurajući ramena i laktove prema naprijed. Ponovo tražite promjene oblika i obrisa.
  4. Podignite lijevu ruku i koristeći tri ili četiri prsta desne ruke pipajte detaljno lijevu dojku jagodicama prstiju. Prste pomičite tako da činite male krugove oko dojke, počevši od vanjskog ruba i pomalo se približavajte bradavici. Pritišćite nježno, ali čvrsto i tražite sve promjene ili nakupine ispod kože. Pregledajte cijelu dojku. Također istražite i područje između dojke i pazuha, uključujući pazuh.
  5. Nježno stisnite lijevu bradavicu i pazite pojavljuje li se kakav iscjedak. Ponovite sve isto i na desnoj ruci tako da podignete desnu ruku i lijevom rukom masirate i pipate.
  6. Sljedeći korak je pregled dojki u ležećem položaju. Desnom rukom opipava se lijeva dojka i obratno. Za opipavanje dojke koristite jagodice ispravljena tri prsta (kažiprst, srednji i domali), koristi se srednje jak pritisak i kružni pokreti prstiju. Lezite na leđa i postavite jastuk ispod lijevog ramena. Lijevu ruku ispružite iznad glave. Pregledajte ih istim pokretima kao i kada ste podigle ruku. Isto ponovite za obje dojke.

UPUTE ZA SAMOPREGLED možete pronaći OVDJE.

  • Važno je da opipavanjem pokrijete cijele dojke, od ključne kosti do početka stomaka i od jedne do druge pazušne jame.
  • Od značaja je i da za dijelove dojke neposredno ispod kože primijenite blaži, a za dublje strukture intenzivniji pritisak prstima.
  • Pregledanje je najpogodnije izvršiti nakon tuširanja, kad je koža vlažna i klizava.
  • Ne zaboravite pregledati obje dojke. Ovaj postupak ponavljajte svakog mjeseca u isto vrijeme.

Ljekaru se odmah obratite ako primijetite:

  • neuobičajenu razliku u veličini i obliku dojki;
  • malu izraslinu ili čvorić na bilo kom dijelu dojke
    jamice na dojci, nabiranje, oteklinu;
  • da je došlo do promjene položaja ili uvlačenja bradavice;
  • crvenilo, bolnu osjetljivost, osip, oticanje dojke ili bradavice;
  • neuobičajen iscjedak iz bradavice.

Upamtite: većina otvrdlina/čvorića u dojci je dobroćudne prirode

Klinički pregled dojke

Klinički pregled dojke obavlja vaš ljekar tokom redovnih pregleda. Tokom kliničkih pregleda ljekar ispituje veličinu, oblik i boju dojki, kao i pazušne jame. U slučaju da pregledom uoči neuobičajene promjene, ljekar treba da vas uputi specijalisti za bolesti dojke.

Prethodni edukativno-informativni tekst možete pročitati OVDJE.

Pokreni se i učini nešto za sebe - zakaži svoj dan za zdravlje!