svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Uz Međunarodni dan tolerancije 2023.
Riječ tolerancija dolazi od latinske riječi tolerantia, što znači podnošenje, trpljenje. To je sposobnost poštivanja različitosti bez većih teškoća, uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života. Tolerancija ne znači s nekim se slagati, tolerancija nas uči da jednostavno prihvatimo one koji su drugačiji od nas…
Pripremila: Merjema Spahić, alumna Nahlinog kluba mladih „Tignum“
Ratovi, nemiri, sukobi u 20. stoljeću rezultirali su velikim socijalnim krizama širom svijeta. Suprotni stavovi o određenim političkim pitanjima doveli su do podjela i mržnje među različitim društvenim grupama. Ujedinjene nacije su ponudile saradnju. Na Generalnoj skupštini UN-a 1948. godine izglasana je Deklaracija o ljudskim pravima. Njome je podržana inicijativa za mir, poštovanje, suživot i toleranciju. Države svijeta su podržale pravo na različitost i suživot izjavivši: „Mi, narodi Ujedinjenih nacija odlučni smo spasiti buduće generacije od pošasti rata… ponovo potvrditi vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudi… i u tu svrhu prakticirati toleranciju i živjeti zajedno u miru jedni s drugima kao dobri susjedi“. Države članice su se obavezale da postignu unapređenje općeg poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo održavanje.
Kao nastavak ovih pozitivnih mjera za promociju tolerancije u društvu UNESCO je 16. novembra 1995. godine izglasao Deklaraciju o načelima tolerancije. Ideja je bila promovisati toleranciju u društvu kroz obilježavanje ovog datuma kao Međunarodnog dana tolerancije. Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da jedni druge tretiramo humano. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenja. Tolerancija je nužna za mir i svaki oblik društvenog napretka.
Ova deklaracije su trebale poslužiti kao zajedničko mjerilo, namjera im je bila osuditi ratne zločine, spriječiti širenje mržnje i agresivnog nacionalizma. Ipak Svijet će i nakon Drugog svjetskog rata svjedočiti velikim zločinima koji su počinjeni zbog porasta netolerancije, nasilja, terorizma, rasizma, antisemitizma, isključivanja, diskriminacije usmjerene protiv nacionalnih, etničkih, vjerskih i jezičnih manjina. Sve ove pojave prijete učvršćivanju mira i demokratije, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou te predstavljaju prepreke razvoju.
Širenje ideje o toleranciji nije dovoljno. Postupci svakog pojedinca moraju voditi ka tolerantnom ponašanju, uvažavanju različitosti u društvu. Na tom putu, upoznavanje tih različitosti može voditi ka boljem društvu. Upoznavajući druge ljude, razumijevanjem drugih i drugačijih postajemo bogatiji.
