ZDRAVLJE I ISHRANA

Rak dojke: šta treba znati?

Povodom mjeseca oktobra – međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“ od 28. do 31. oktobra 2019. godine realizira kampanju „Zakaži dan za zdravlje“ kojom želimo prenijeti poruku o ogromnom značaju obavljanja redovnih samopregleda i javljanja na preventivne preglede kod ljekara u sprečavanju obolijevanja i umiranja od raka dojke.

28 Oktobra, 2019

Šta je rak dojke?

Rak nastaje kad se normalne ćelije u roganizmu promjene i počnu rasti i razmnožavati se van kontrole našeg organizma. Rak dojke je najčešći oblik raka dojke kod žena. Prema statistici jedna od osam žena oboljet će od raka dojke u svom životnom vijeku. Rak dojke je vodeći uzrok smrti u ženskoj populaciji. Rak dojke nije samo jedna bolest, već predstavlja grupu bolesti. Javlja se onda kad ćelije dojke koje oblažu kanaliće postanu zloćudne. Za razliku od dobroćudnih tumora, maligni tumori su sačinjeni iz abnormalnih ćelija koje rastu bez normalnih kontrolnih mehanizama i osvajaju normalno tkivo dojke. Ćelije raka dojke mogu da se šire i van dojke u druge organe, tako se razvijaju metastaze opasne po život.

Zašto baš ti?

Rak dojke je najčešće zloćudno oboljenje žena. U Europi svake dvije minute od ove vrste karcinoma oboli jedna žena. Prema statistici jedna od osam žena tokom svog života oboli od raka dojke. Sve je veći broj mladih žena koje oboljevaju. Kad pomisliš da je to daleko od tebe, da se to neće desiti tebi, trebaš se sjetiti koliko je to česło oboljenje.
Dobra vijest je da je, u više od 90% slučajeva, bolest izlječiva, ako se otkrije na vrijeme.

Šta ja mogu učiniti?

Rano otkrivanje i tretman pružaju najbolje šanse za izlječenje raka dojke. Kad je rak ograničen na dojku, stopa 5-godišnjeg preživljavanja je preko 95%.

Da li sam izložena riziku za rak dojke?

Jednostavne činjenice da ste žena i da starite izlažu vas određenom nivou rizika. Usto, postoje i drugi faktori rizika. Prisustvo više faktora rizika ne znači da ćete dobiti karcinom dojke, to znači da su vam šanse da obolite nešto veće nego kod drugih žena.

Zašto nastaje?

Oko 5 do 10 posto karcinoma dojke je nasljedno jer 5 do 10 posto žena ima mutacije gena koje su povezane s razvojem raka dojke. Najčešće mutacije su mutacije BRCA1 ili BRCA2 gena. Druge mutacije gena koje su povezane s razvojem raka dojke su mutacije gena PTEN, TP53 i CDH1. Mutacije BRCA1 (kromosom 17q21) i BRCA2 (kromosom 13q12-13q13) su odgovorne za 85 posto nasljednih karcinoma dojke.

Etiologija (uzroci nastanka) većine karcinoma dojke je nepoznata i sporadična. Ipak, postoje određeni faktori rizika koje možete kontrolisati i drugi na koje ne možete utjecati. Bez obzira na dob, jer istraživanja doista pokazuju da dob ima sve manje veze s ovom vrstom raka.

Faktori na koje možete utjecati:

rađanje prvog dijeteta posle 30. godine života;
namjerni prekid trudnoće prije prvog rođenog djeteta;
nedojenje;
uzimanje hormonske terapije;
gojaznost;
konzumiranje alkohola;
suzbijanje simptoma klimaksa hormonskim preparatima;
izlaganje većim količinama zračenja.

Faktori na koje ne možete utjecati:

starenje;
rak dojke u prošlosti;
slučajevi raka dojke u porodici;
naslijeđeni mutirani gen za karcinom dojke BRCA1 ili BRCA2;
prva menstruacija prije 12. godine života;
menopauza nakon 50. godine;
izmijenjene ćelije dojke viđene citološkim pregledom uzorka tkiva ili sekreta iz dojke.

Najbolji načini da se zaštitite od karcinoma dojke su:

dobro upoznajte svoje dojke;
sa svojim ljekarom porazgovarajte o procjeni rizika i zdravlju dojki;
u konsultaciji sa specijalistom za dojku procijenite vlastiti rizik za rak dojke;
utječite na faktore rizika koje možete mijenjati ili ih izbjegnite;
redovno obavljajte samopregled (jednom mjesečno)
redovno se javljajte na preventivne preglede.

Kako se otkriva?

Metode za rano otkrivanje raka dojke su:

samopregled dojki,
liječnički pregled,
ultrazvučni pregled i
mamografija.

Najadekvatniji slijed dijagnostičkih metoda je: od 20. godine samopregled, a od 35. godine i klinički pregled dojki jednom godišnje. Prva mamografija (base line mammography) u 40. godini ili ranije kod rizičnih skupina (s porodičnom anamnezom raka dojke). Mamografiju treba ponavljati svake 2 godine, tj. svake godine od 50. godine života, a rizične skupine 5 godina prije pojave raka dojke kod srodnika.

Upamtite, najbolja zaštita je rano otkrivanje. S ranim otkrivanjem raka, prognoza bolesti sa značajno poboljšava.
Preko 70% rakova dojke pronađu same žene prilikom samopregleda dojki. Samopregled dojke potrebno je provoditi redovito, svaki mjesec u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstruacije). Ako žena više ne dobiva mjesečnicu, pregled dojki bi trebalo i dalje nastaviti isti dan svaki mjesec.

Simptomi zbog kojih obavezno treba posjetiti ljekara – znakovi upozorenja:

Kvržica, čvor ili zadebljanje tkiva u dojci ili ispod pazuha. Kvržice su simptom koji je najprimjećeniji. Iako su kvržice česte, 8 od 10 njih su dobroćudne.
Neobičan otok, toplina ili crvenilo kože dojke.
Promjena u veličini ili obliku dojke.
Udubljenje, ispupčenje ili naboranost kože dojke.
Svrab, crvenilo, uvlačenje bradavice na jednoj ili obje dojke
Iscjedak iz bradavice, posebno ukoliko je krvav.
Bol koja ne varira u toku menstrualnog ciklisa. (Bol u dojci bez kvržice obično nije znak raka dojke, naime samo 2,7 posto žena koje imaju bol u dojci imaju i rak dojke.)

Ako primijetite nešto neuobičajeno, ne paničite, ali ipak otiđite na pregled svom ljekaru. Otkrivena kvržica ne mora značiti da je rak. Ako ste ranije imali cistu ili fibroadenom, ne znači da je i nova kvržica istog tipa. Najbolje je da provjerite kako biste bili sigurni.

Kako se liječi?

Nakon postavljanja dijagnoze karcinoma dojke, na osnovu stadijuma bolesti određuje se protokol liječenja. Metode liječenja karcinoma dojke uključuju operativno liječenje, radioterapiju, hemoterapiju i hormonsku terapiju. U zavisnosti od vrste i stadijuma karcinoma, ovi oblici liječenja se mogu kombinovati, pa će operativno uklanjanje karcinoma biti praćeno zračnom ili hemoterapijom, a kod hormon-zavisnih tumora propisuje se i hormonska terapija. Također, na plan tretmana utiče opšte zdravstveno stanje pacijentkinje u trenutku postavljanja dijagnoze.

Bojiš se?

Normalno je bojati se raka. Međutim, strah te ne treba spriječiti da redovno radiš samopregled dojki, odeš ljekaru i na vrijeme poduzmeš korake koji ti mogu spasiti život.

Drugi edukativno-informativni tekst možete pročitati OVDJE.

Pokreni se i učini nešto za sebe - zakaži svoj dan za zdravlje!

Ovaj tekst je dio kampanje "Zakaži dan za zdravlje" koju Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“ realizira povodom mjeseca oktobra – međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke u periodu od 28. do 31. oktobra 2019.