svaki dan, 12.00 – 20.00
 E-mail: info@nahla.ba      +387 33 710 650

Prevencija počinje od tebe!

Ključnu ulogu u očuvanju i zaštiti vlastitog zdravlja imamo mi sami kroz edukaciju, informiranost i odlaskom na redovne preglede.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on email

Rak vrata maternice drugi je najčešći oblik raka kod žena do 45 godina i treći vodeći uzrok smrti od karcinoma (odmah iza dojke i pluća) kod žena širom svijeta.

Rak vrata maternice nastaje kada se stanice vrata maternice zaražene s jednim ili više visokorizičnih tipova HPV-a (humanog papiloma virus-a) promijene i počnu nekontrolirano rasti, kao najozbiljnija komplikacija HPV infekcije. HPV-infekcija je vrlo česta tako da približno 50-80% spolno aktivnih žena ima kontakt s nekim tipom HPV-a najmanje jedanput u životu. Ali, bolest će se razviti samo kod manjeg broja tih žena. Od HPV infekcije do razvoja premalignih i malignih promjena je dugotrajan proces, što omogućava da se redovitim pregledima na vrijeme otkriju i izliječe premaligne promjene.

Međutim, iako je rak vrata maternice izlječiva bolest, zabrinjavaju podaci da u Federaciji BiH broj oboljelih od raka vrata maternice ima blagi trend rasta i da je 2015. godine prijavljen 221 slučaj raka vrata maternice, od čega njih cca  35 %  ima letalan ishod.

Procjenjuje se da se u BIH svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak vrata maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena.

Činjenica da se šest od deset slučajeva raka vrata maternice događa kod žena koje nikad nisu obavile PAPA-test ili ga nisu obavile u zadnjih pet godina, govori o tome koliko je važna naša uloga u prevenciji ove bolesti – odlaskom na redovite preglede i PAPA-testiranje. Procjene za Evropu govore da svakih 18 minuta od raka vrata maternice umre jedna žena, a u svijetu svake dvije minute.

Ove brojke pokazuju koliko je značajno da djevojke i žene shvate ozbiljnost i važnost prevencije HPV infekcije. Odgovornost za vlastito zdravlje i kontrolni ginekološki pregledi s Papa testom mogu spasiti život.

Preventibilna bolest

Rak vrata maternice je jedan od rijetkih tumora koji se može prevenirati, a tri glavna koraka prevencije raka vrata maternice su:

  • široko informiranje i adekvatna edukacija adolescenata  u okvirima redovnog obrazovanja o spolno odgovornom ponašanju,
  • vakcinacija protiv HPV-a i
  • redoviti ginekološki pregledi s Papa testom

Nažalost, u BIH  se sistemski ne provodi niti jedan od ova tri temeljna programa prevencije raka vrata maternice, a poželjno je da se sva tri  provode istovremeno.

Vakcinacija protiv HPV-a

Kako se rak vrata maternice neće razviti bez infekcije HPV-om, vakcinacija bi trebala spriječiti razvoj raka vrata maternice. Danas su dostupna dvije vakcine koje štite žene od 2 najučestalija tipa HPV-a, tip 16 i 18, koji uzrokuju oko 2/3 slučajeva raka vrata maternice. Jedna od vakcina, također, sprječava infekcije HPV-om tipova 6 i 11 koji uzrokuju većinu genitalnih bradavica. Vakcine su dizajnirana prije svega tako da spriječe prvu infekciju HPV-om i najdjelotvornija su kod žena koje još nisu bile izložene infekciji, a to je najčešće u adolescentnoj dobi prije prvih spolnih odnosa.

Infekcija humanim papiloma virusom je najraširenija virusna spolno prenosiva infekcija. Smatra se da će u tijeku spolno aktivnog razdoblja života i do 70 posto populacije imati šansu inficiranja barem jednim tipom HPV-a.

Vakcinacija protiv HPV-a važan je napredak u borbi protiv raka vrata maternice. Većina nacionalnih savjetodavnih tijela koja su donijela preporuke vezano uz primjenu vakcina preporučuje vakcinaciju djevojaka u preadolescentnoj dobi, od 11 do 15 godina starosti, s time da se u nekim zemljama cijepe i djevojke (žene) u dobi od 16 do 26 godina.

Od infekcije HPV-om do razvoja premalignih lezija (CIN-ovi) raka vrata maternice može proći više godina, što ostavlja dovoljno vremena za otkrivanje eventualnih promjena uzrokovanih virusom i prevenciju bolesti. Preventivno testiranje se radi Papa testom koje pomaže u ranom prepoznavanju znakova bolesti. Uzimanje brisa je brzo i jednostavno i ne uzrokuje bol. Ako je Papa nalaz uredan ponavlja se svake tri godine. Ako je Papa nalaz nejasan radi se testiranje na HPV, a ako nije uredan radi se kolposkopija. Takvi redoviti pregledi i testovi omogućavaju rano otkrivanje bolesti i pravovremeno liječenje što najčešće završava  uspješno.

Predisponirajući rizični faktori u nastanku raka vrata maternice su:

  • rani seksualni kontakt;
  • česta promjena partnera;
  • promiskuitet;
  • loša genitalna higijena;
  • niži socijalno ekonomski status;
  • HPV (Humani Papilloma Virus) infekcija;
  • HSV-2 (Herpes simplex Virus) infekcija,
  • HIV infekcija
  • veći broj poroda.

Najrizičnija skupina za obolijevanje od raka vrata maternice su žene dobi od 25 do 64 godine.

Razvitak raka vrata maternice odvija se u oko 90% slučajeva preko predstadija i u oko 10% bez ikakvih predznaka (spray – karcinom). Predstadij raka vrata maternice je CIN 3 (teška displazija i CIS: Carcinoma in situ). Displazija označuje smetnje u razvitku i sazrijevanju epitela vrata maternice s različitim stupnjem stanične atipije, koja podrazumijeva nepravilan izgled jezgre, nepravilnu veličinu jezgre, nepravilan odnos jezgre i citoplazme, promjene u kromatinu.

Kod teške displazije poremećeni rast stanica se nalazi u više od 2/3 debljine epitela, kod CIS promjene zahvaćaju cijelu debljinu epitela. Razlika između CIS i invazivnog karcinoma je histološke naravi: kod CIS je još uvijek intaktna bazalna membrana – tanka membrana koja dijeli epitel od subepitelnog vezivnog tkiva u kojem se nalaze limfne i krvne žile (stroma). Kod invazivnog karcinoma dolazi do prodora atipičnih (malignih) stanica kroz bazalnu membranu.

Histološki se u 90 – 95% slučajeva radi o karcinomu pločasto-slojevitog epitela: skvamozni karcinom ili planocelularni karcinom vrata maternice. U 5% slučajeva nastaje adenokarcinom vrata maternice i u 0 – 5% slučajeva ostali karcinomi (najčešće karcinom rezervnih stanica). Prema Wentz-u se razlikuju tri stupnja zrelosti ovih karcinoma (grading): G1 – visoko, G2 – umjereno i G3 – nediferencirani karcinom.

Preventivni pregledi

I do deset godina ranije mogu se Papa testom otkriti premaligne promjene vrata maternice (CIN-cervikalna intraepitelna neoplazija) te pravovremenim liječenjem spriječiti kasniji razvoj raka.

Stoga bi sve žene u dobi 24. do 64. godine trebale obaviti ginekološki pregled s Papa testom najmanje svake 3 godine. Ako nalaz Papa testa bude abnormalan, ginekolog će je obavijestiti o daljnjim i terapijskim postupcima. Ako nalaz bude uredan, ponovni preventivni ginekološki pregled i Papa test je potrebno učiniti za 3 godine jer se to smatra dovoljnim periodom da se kod zdravih žena otkrije premaligna promjena u samom začetku.

Simptomi

Predstadiji raka vrata maternice obično ne pokazuju nikakve, a rani stadiji tek neke simptome. Ove promjene se obično otkrivaju slučajno prilikom redovitih godišnjih pregleda. Uznapredovali stadiji u oko 90% slučajeva pokazuju jasne simptome.

Simptomi raka vrata maternice ovise kako o stepenu raširenosti tumora, tako i o stadiju bolesti.

Nepravilno krvarenje je najvažniji simptom kod raka vrata maternice. Javlja se kao međukrvarenje ili smeđkast iscjedak, ali i kao krvarenje u postmenopauzi i prije svega kontaktno krvarenje (krvarenje kod spolnog odnosa ili prilikom defekacije).

Pojava sukrvavog iscjetka je drugi važni simptom, obično neugodnog mirisa.

Bolovi u donjem dijelu trbuha koji se mogu širiti u različitim pravcima (obično u uznapredovalim stadijima sa zahvaćenošću susjednih organa) također su važan simptom.

Dijagnoza raka vrata maternice postavlja se na temelju:

  • ginekološkog pregleda u spekulima (invazivni karcinom);
  • citološkog nalaza: Papa test, čiji se senzitivitet procjenjuje na 80 – 90% (učešće lažno pozitivnih rezultata 10 – 15%);
  • kolposkopije: metoda promatranja površine vrata maternice uz povećanje od 6 – 40 puta;
  • biopsije: ciljano uzimanja isječka sa sumnjivih dijelova vrata maternice uz histološku analizu i
  • konizacije: dijagnostičko-terapijski postupak kada se u vidu konusa uzima manji ili veći dio vrata maternice i potom šalje za histološku analizu.

Sve ove metode bit će opisane u narednim tekstovima.

Prethodni edukativno-informativni tekst možete pročitati OVDJE.

Pokreni se i učini nešto za sebe - zakaži svoj dan za zdravlje!

Ovaj tekst je dio kampanje "Zakaži dan za zdravlje" koju Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla“ realizira povodom Evropske sedmice prevencije raka grlića materice u periodu od 22. do 28. januara 2017. Partnerske ordinacije i poliklinike koje su prepoznale značaj ove kampanje i osigurale besplatne PAPA testove su: