Biološki prihvatljivi načini suzbijanja bolesti kod vrtnih biljaka
Veliki broj vrtova, kako s ukrasnim, tako i s jestivim, ljekovitim i začinskim biljem često “bije bitku” s bolestima i štetnicima. Najbolji način borbe patogenih bolesti je prevencija, tj., poznavanje zahtjeva biljne vrste koju želimo uzgojiti. Također postoje i brojna biološki prihvatljiva sredstva koja se mogu koristiti u slučaju pojave čestih štetnih gostiju u vrtovima – grinja, lisnih ušiju i puževa.
Pripremila Amila Gadžo, magistrica hortikulture/pejzažne arhitekture i alumna Nahlinog kluba mladih Tignum
Kad govorimo o bolestima kod biljaka, one mogu biti patogene i nepatogene. Nepatogene bolesti su uzrokovane nedostatkom nekog elementa u zemljištu i očituju preko promjene boje lista i odumiranja listova. Mineralne materije su nužan, a ne slučajan sastojak biljaka. Biljke za život zahtijevaju 10 elemenata (C, O, H, N, P, S, K, Ca, Mg i Fe), a različite bljike zahtijevaju različitu količinu hranjiva.
Nedostatak hranjiva u tlu može se nadoknaditi gnojidbom organskim i mineralnim gnojivima. Humus nije neophodan za život biljaka, ali je kao izvor hranjivih elemenata vrlo značajan.
Patogene bolesti
Ukoliko je biljka izložena uslovima biljnog stresa (nedostacima hranjiva, manjku vode, nedovoljnoj količin svjetlosti i sl.), to je pogodno tlo i za razvoj patogenih bolesti. Patogene bolesti biljaka su uzrokovane gljivicama, bakterijama, virusima. Također, tu su i biljne štetočine, odnosno insekti.
Najbolji način borbe patogenih bolesti je prevencija, tj., poznavanje zahtjeva biljne vrste koju želimo uzgojiti. Ukoliko biljka raste u optimalnim uslovima svjetlosti, vlage, topline, mineralnih materija itd., vjerovatnoća pojave bolesti je smanjena. Također, veliki broj gljivičnih oboljenja biljaka potiče iz zemljišta. Kod urbanog vrtlarenja, odnosno uzgoja hrane u saksijama, sterilizaciju zemlje na visokim temperaturama moguće je izvesti u kućnim uslovima, odnosno u rerni za pečenje.
Najčešći biljni štetnici
Svaka vrsta biljaka ima svoje specifične štetnike. Generalno, u urbanim sredinama, najučestalije su grinje, lisne uši i puževi.
Protiv grinja u organskoj borbi vrlo efikasnim se pokazalo sredstvo od preslice (Equisetum sp.). Priprema se na način da se 1 kg svježe preslice potopi u 10 litara vode i ostavi da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuha 30 minuta. Kad se voda ohladi, razrijedi se a vodom u odnosu 1:5 i njome se prskaju oboljele biljke.
Lisne uši se najlakše odbiju od biljaka ako se u blizini oboljele biljke posadi lavanda ili čubar. Mlazom vode se mogu odstraniti s biljaka ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu.
Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće. Iako spori, vrlo su uporni i povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce pa ih je najlakše pronaći kad padne mrak uz pomoć svjetla. Puževa se može riješiti uz pomoć taloga kafe koji ne vole jer je u većoj koncentraciji otrovan. Napadnute biljke treba zalijevati talogom kafe, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice. Kod upotrebe taloga kafe treba biti oprezan, jer on povećava kiselost zemljišta.