ZDRAVLJE I ISHRANA

Prevencija počinje od tebe!

Ključnu ulogu u očuvanju i zaštiti vlastitog zdravlja imamo mi sami kroz edukaciju, informiranost i odlaskom na redovne preglede.

Izvori: zzjzfbih.ba; zzjzfbih.ba

28 Januara, 2022

Rak vrata maternice drugi je najčešći oblik raka kod žena do 45 godina i treći vodeći uzrok smrti od karcinoma (odmah iza dojke i pluća) kod žena širom svijeta.

Rak vrata maternice nastaje kada se stanice vrata maternice zaražene s jednim ili više visokorizičnih tipova HPV-a (humanog papiloma virus-a) promijene i počnu nekontrolirano rasti, kao najozbiljnija komplikacija HPV infekcije. HPV-infekcija je vrlo česta tako da približno 50-80% spolno aktivnih žena ima kontakt s nekim tipom HPV-a najmanje jedanput u životu. Ali, bolest će se razviti samo kod manjeg broja tih žena. Od HPV infekcije do razvoja premalignih i malignih promjena je dugotrajan proces, što omogućava da se redovitim pregledima na vrijeme otkriju i izliječe premaligne promjene.

Međutim, iako je rak vrata maternice izlječiva bolest, zabrinjavaju podaci da u Federaciji BiH broj oboljelih od raka vrata maternice ima blagi trend rasta i da je 2015. godine prijavljen 221 slučaj raka vrata maternice, od čega njih cca 35 % ima letalan ishod.

Procjenjuje se da se u BIH svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak vrata maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena.

Činjenica da se šest od deset slučajeva raka vrata maternice događa kod žena koje nikad nisu obavile PAPA-test ili ga nisu obavile u zadnjih pet godina, govori o tome koliko je važna naša uloga u prevenciji ove bolesti – odlaskom na redovite preglede i PAPA-testiranje. Procjene za Evropu govore da svakih 18 minuta od raka vrata maternice umre jedna žena, a u svijetu svake dvije minute.

Ove brojke pokazuju koliko je značajno da djevojke i žene shvate ozbiljnost i važnost prevencije HPV infekcije. Odgovornost za vlastito zdravlje i kontrolni ginekološki pregledi s Papa testom mogu spasiti život.

Preventibilna bolest

Rak vrata maternice je jedan od rijetkih tumora koji se može prevenirati, a tri glavna koraka prevencije raka vrata maternice su:

široko informiranje i adekvatna edukacija adolescenata u okvirima redovnog obrazovanja o spolno odgovornom ponašanju,
vakcinacija protiv HPV-a i
redoviti ginekološki pregledi s Papa testom

Nažalost, u BIH se sistemski ne provodi niti jedan od ova tri temeljna programa prevencije raka vrata maternice, a poželjno je da se sva tri provode istovremeno.

Vakcinacija protiv HPV-a

Kako se rak vrata maternice neće razviti bez infekcije HPV-om, vakcinacija bi trebala spriječiti razvoj raka vrata maternice. Danas su dostupna dvije vakcine koje štite žene od 2 najučestalija tipa HPV-a, tip 16 i 18, koji uzrokuju oko 2/3 slučajeva raka vrata maternice. Jedna od vakcina, također, sprječava infekcije HPV-om tipova 6 i 11 koji uzrokuju većinu genitalnih bradavica. Vakcine su dizajnirana prije svega tako da spriječe prvu infekciju HPV-om i najdjelotvornija su kod žena koje još nisu bile izložene infekciji, a to je najčešće u adolescentnoj dobi prije prvih spolnih odnosa.

Infekcija humanim papiloma virusom je najraširenija virusna spolno prenosiva infekcija. Smatra se da će u tijeku spolno aktivnog razdoblja života i do 70 posto populacije imati šansu inficiranja barem jednim tipom HPV-a.

Vakcinacija protiv HPV-a važan je napredak u borbi protiv raka vrata maternice. Većina nacionalnih savjetodavnih tijela koja su donijela preporuke vezano uz primjenu vakcina preporučuje vakcinaciju djevojaka u preadolescentnoj dobi, od 11 do 15 godina starosti, s time da se u nekim zemljama cijepe i djevojke (žene) u dobi od 16 do 26 godina.

Od infekcije HPV-om do razvoja premalignih lezija (CIN-ovi) raka vrata maternice može proći više godina, što ostavlja dovoljno vremena za otkrivanje eventualnih promjena uzrokovanih virusom i prevenciju bolesti. Preventivno testiranje se radi Papa testom koje pomaže u ranom prepoznavanju znakova bolesti. Uzimanje brisa je brzo i jednostavno i ne uzrokuje bol. Ako je Papa nalaz uredan ponavlja se svake tri godine. Ako je Papa nalaz nejasan radi se testiranje na HPV, a ako nije uredan radi se kolposkopija. Takvi redoviti pregledi i testovi omogućavaju rano otkrivanje bolesti i pravovremeno liječenje što najčešće završava uspješno.

Predisponirajući rizični faktori u nastanku raka vrata maternice su:

rani seksualni kontakt;
česta promjena partnera;
promiskuitet;
loša genitalna higijena;
niži socijalno ekonomski status;
HPV (Humani Papilloma Virus) infekcija;
HSV-2 (Herpes simplex Virus) infekcija,
HIV infekcija
veći broj poroda.

Najrizičnija skupina za obolijevanje od raka vrata maternice su žene dobi od 25 do 64 godine.

Razvitak raka vrata maternice odvija se u oko 90% slučajeva preko predstadija i u oko 10% bez ikakvih predznaka (spray – karcinom). Predstadij raka vrata maternice je CIN 3 (teška displazija i CIS: Carcinoma in situ). Displazija označuje smetnje u razvitku i sazrijevanju epitela vrata maternice s različitim stupnjem stanične atipije, koja podrazumijeva nepravilan izgled jezgre, nepravilnu veličinu jezgre, nepravilan odnos jezgre i citoplazme, promjene u kromatinu.

Kod teške displazije poremećeni rast stanica se nalazi u više od 2/3 debljine epitela, kod CIS promjene zahvaćaju cijelu debljinu epitela. Razlika između CIS i invazivnog karcinoma je histološke naravi: kod CIS je još uvijek intaktna bazalna membrana – tanka membrana koja dijeli epitel od subepitelnog vezivnog tkiva u kojem se nalaze limfne i krvne žile (stroma). Kod invazivnog karcinoma dolazi do prodora atipičnih (malignih) stanica kroz bazalnu membranu.

Histološki se u 90 – 95% slučajeva radi o karcinomu pločasto-slojevitog epitela: skvamozni karcinom ili planocelularni karcinom vrata maternice. U 5% slučajeva nastaje adenokarcinom vrata maternice i u 0 – 5% slučajeva ostali karcinomi (najčešće karcinom rezervnih stanica). Prema Wentz-u se razlikuju tri stupnja zrelosti ovih karcinoma (grading): G1 – visoko, G2 – umjereno i G3 – nediferencirani karcinom.

Preventivni pregledi

I do deset godina ranije mogu se Papa testom otkriti premaligne promjene vrata maternice (CIN-cervikalna intraepitelna neoplazija) te pravovremenim liječenjem spriječiti kasniji razvoj raka.

Stoga bi sve žene u dobi 24. do 64. godine trebale obaviti ginekološki pregled s Papa testom najmanje svake 3 godine. Ako nalaz Papa testa bude abnormalan, ginekolog će je obavijestiti o daljnjim i terapijskim postupcima. Ako nalaz bude uredan, ponovni preventivni ginekološki pregled i Papa test je potrebno učiniti za 3 godine jer se to smatra dovoljnim periodom da se kod zdravih žena otkrije premaligna promjena u samom začetku.

Simptomi

Predstadiji raka vrata maternice obično ne pokazuju nikakve, a rani stadiji tek neke simptome. Ove promjene se obično otkrivaju slučajno prilikom redovitih godišnjih pregleda. Uznapredovali stadiji u oko 90% slučajeva pokazuju jasne simptome.

Simptomi raka vrata maternice ovise kako o stepenu raširenosti tumora, tako i o stadiju bolesti.

Nepravilno krvarenje je najvažniji simptom kod raka vrata maternice. Javlja se kao međukrvarenje ili smeđkast iscjedak, ali i kao krvarenje u postmenopauzi i prije svega kontaktno krvarenje (krvarenje kod spolnog odnosa ili prilikom defekacije).

Pojava sukrvavog iscjetka je drugi važni simptom, obično neugodnog mirisa.

Bolovi u donjem dijelu trbuha koji se mogu širiti u različitim pravcima (obično u uznapredovalim stadijima sa zahvaćenošću susjednih organa) također su važan simptom.

Dijagnoza raka vrata maternice postavlja se na temelju:

ginekološkog pregleda u spekulima (invazivni karcinom);
citološkog nalaza: Papa test, čiji se senzitivitet procjenjuje na 80 – 90% (učešće lažno pozitivnih rezultata 10 – 15%);
kolposkopije: metoda promatranja površine vrata maternice uz povećanje od 6 – 40 puta;
biopsije: ciljano uzimanja isječka sa sumnjivih dijelova vrata maternice uz histološku analizu i
konizacije: dijagnostičko-terapijski postupak kada se u vidu konusa uzima manji ili veći dio vrata maternice i potom šalje za histološku analizu.

Sve ove metode bit će opisane u narednim tekstovima.

Prethodni edukativno-informativni tekst možete pročitati OVDJE.

Pokreni se i učini nešto za sebe - zakaži svoj dan za zdravlje!

U narednim danima očekuju vas edukativno-informativni tekstovi o raku grlića materice i njegovoj prevenciji, a u nedjelju na instagram storyju na CEI Nahla instagram profilu objavit ćemo kviz s ciljem provjere znanja o raku grlića maternice i načinima njegove prevencije. Učešćem u ovom kvizu ulazite u bazu potencijalnih dobitnica besplatnog PAPA testa, a iz te baze od onih koji budu imali najbolje rezultate mi ćemo random metodom odabrati sretne dobitnice čija imena ćemo javno objavi na CEI Nahla instagram stranici. Za naše sretne dobitinice besplatne PAPA testove su obezbijedili naši partneri u kampanji “Zakaži dan za zdravlje”: Zdravstvena ustanova „Alea dr Kandić“, Poliklinika Dr. Nabil, NEW LIFE poliklinika i Poliklinika SaNaSa.

Ovaj tekst je dio kampanje "Zakaži dan za zdravlje" koju Nahlin klub mladih Tignum realizira povodom Evropske sedmice prevencije raka grlića materice u periodu od 26. do 31. januara 2022.