svaki dan, 12.00 – 20.00
 E-mail: info@nahla.ba      +387 33 710 650

Znanjem promijenimo statistiku karcinoma dojke

Za nahla.ba pripremila: dr. Safija Softić-Namas

Šta ako napipam kvržicu? – pomislila je svaka žena, barem jednom u životu. Mnoge žene su napipale krvržicu, vidjele iscjedak iz bradavice, osjetile neku neobičnu promjenu na dojci, probadanje, bol, žarenje ili neku drugu neobičnu senzaciju. Neke žene su pri tome odlučile da se obrate doktorici/doktoru.

Nažalost, današnje statistike pokazuju da su mnoge žene odlučile da ignorišu sve ove promjene. Javljaju se ljekaru tek onda kad su promjene toliko uznapredovale da se na njih gotovo i ne može utjecati.

Prema podacima iz Registra raka u FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBIH, broj oboljelih od raka dojke zadnjih godina ima trend rasta, tako da je u 2010. godini u FBiH bilo prijavljeno 623 oboljelih: 613 žena i 10 muškaraca. Rak dojke čini jednu četvrtinu svih malignih novotvorevina kod žena. Rak dojke je najčešća zloćudna promjena kod žena širom svijeta. Dakle, problem je svjetskih razmjera. Najveći broj oboljelih je u dobi od 60 do 79 godina, ali može se javiti i u dvadesetim godinama.
 

Prvi korak u rješavanju ovog problema je suočavanje s njim. Prvi korak je pogledati mu u oči, a onda se odlučiti da ćete napraviti drugi korak, a to je posjeta ljekaru.  Jasno je da strah često paralizira osobu i spriječi je da učini prvi korak. Prisutne su predrasude okoline, strah od gubitka posla, gubitak samopouzdanja, nerazumijevanje te mnogi drugi problemi koji su sasvim realni. Nije lako uhvatiti se ukoštac s njima. Ipak, svijest o problemu mora biti prisutna i moramo shvatiti da problem neće niko za nas riješiti, ako ga mi ne osvijestimo. Ignorisanje nikad nije dovelo do rješenja nikakvog problema, pa tako neće dovesti ni do nestanka karcinoma. Jednostavno, u vama je snaga koja mora da se oslobodi i koja će vam pomoći da napravite prvi, ali i svaki sljedeći korak i dovedete do toga da jedan dan kažete da ste ga uspjele pobijediti.

Šta je karcinom/rak dojke i zašto nastaje?

Rak dojke je zloćudna promjena, koja se manifestuje pojavom nove tvorbe u tkivu dojke.

Rak dojke dijeli se prema vrsti tkiva od kojeg je nastao i prema proširenosti. Različite vrste raka dojke ponašaju se različito. Općenitosti o pojedinim vrstama zasnivaju se na sličnosti prilikom otkrivanja, načinu napredovanja i načinu liječenja. Neki rastu vrlo sporo i šire se u ostale dijelove tijela (metastaziraju) tek kada postanu veliki. Drugi su agresivniji, rastu i šire se brzo. Međutim, ista vrsta raka može se u različitih žena ponašati različito. Skoro polovina žena koje obole od raka dojke će pokazati metastaze, a ukoliko se otkrije na vrijeme velika je mogućnost izlječenja.

Tačan uzrok nastanka raka dojke još nije poznat, pa je teško reći zašto jedna žena oboli, a druga ne. Međutim, zna se da sve počinje zbog oštećenja i mutacije DNA u ćeliji tkiva dojke, a to uzrokuje nekontrolisani rast i razmnožavanje ćelija dojke. Takve oštećene ćelije dijele se puno brže od zdravih, nakupljaju se formirajući kvržicu, tumorsku masu. Posljedica toga je razvoj malignog (zloćudnog) tumora – karcinoma.

Koji su faktori rizika za nastanak?

Faktori rizika su faktori pomoću kojih se može procijeniti i predvidjeti koja osoba ima nešto veći rizik od obolijevanja od rak dojke. Oni ne služe tome da bismo vas prepali ako imate neki od ovih riziko faktora, nego služe tome da bismo dali smjernice za prevenciju i liječenje. Ipak, veliki procenat žena koje obole od karcinoma dojke nisu imale riziko faktore, tako da se smatra da su sve žene pod određenim rizikom za nastanak raka dojke, a on može nastati i kod muškaraca.

Faktori rizika za rak dojke su:

  • dob (poslije 30. godine rizik se eksponencijalno povećava),
  • prethodni rak dojke kod jedne osobe, porodična sklonost (kod ženskih osoba naročito u prvom koljenu; majka, sestra, kćerka),
  • prisustvo gena za rak dojke,
  • prva menstruacija prije 12. godine, zadnja iza 55. godine života,
  • prva trudnoća nakon 30. godine života,
  • namjerni prekid trudnoće prije prvog rođenog djeteta,
  • dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva,
  • gojaznost nakon menopauze,
  • nedojenje,
  • konzumiranje alkohola,
  • pušenje,
  • izlaganje većim količinama zračenja itd.

Na neke od ovih faktora možemo utjecati, a na druge ne možemo. Ipak, svi možemo utjecati na to da provjerimo da li imamo jedan ili više faktora rizika, što nam može poslužiti kao motiv da preveniramo njegov nastanak ili da na vrijeme počnemo s liječenjem.

Dijagnostika

Rano otkrivanje raka dojke uz odgovarajuću terapiju donosi najbolje mogućnosti izlječenja. Zato je vrlo bitno da ne bježite od dijagnosticiranja kada je ovaj problem u pitanju.

Za početak su vrlo bitni simptomi i znakovi koje žena sama može da primijeti. Zato je vrlo bitan redovan samopregled, koji bi trebalo početi prakticirati redovno od dvadesete godine života. On će vam pomoći da upoznate svoje dojke i vidite eventualne promjene koje ranije niste imali. Najbolje ga je obaviti oko desetog dana od prvog dana menstuacije, dakle nekoliko dana po prestanku menstruacije. Žene u menopauzi ga također trebaju obavljati, i to tako da odrede jedan dan u mjesecu kada će ga obaviti. Obratite pažnju na sljedeće: čvorić ili zadebljanje  koje se pipa drugačije od ostatka dojke, bilo kakva promjena u veličini, obliku i izgledu dojke, promjena u boji kože, uvučena bradavica, ljuštenje oko bradavice ili po koži dojke, crvenilo, naboranost kože, iscjedak iz bradavice, bol koja nije vezana za menstrualni ciklus. Postojanje nekog od ovih simptoma i znakova ne mora nužno značiti da je prisutan rak dojke, ali se mora propratiti kod ljekara, da bi se na vrijeme mogla ukloniti opasnost.

Drugi korak je klinički pregled dojki i okolnih limfnih čvorova, koji će ljekar pažljivo da obavi.  Dobro bi bilo obaviti ga jedanput svake godine.

U dijagnostici raka dojke, naročito kod žena do 40 godina, koristi se ultrazvučni pregled, koji može dati uvid u stanje dojki i često se njime mogu vidjeti naznake promjena u dojci. Kod žena starijih od 40 godina koristi se u kombinaciji s mamografijom. Trebalo bi ga obaviti barem jednom godišnje nakog 35. godine života.

Jedna od osnovnih dijagnostičkih metoda je mamografija, koja je vrlo koristan alat u ranom otkrivanju raka dojke i predstavlja zlatni standard. Često se mamografijom otkrivaju i promjene koje još nisu dale nikakve vidljive znakove koje smo gore naveli. Zato u mnogim zemljama postoje programi skrininga za žene starosti 40 godina i više, koji su pokazali veliku opravdanost, s obzirom na broj otkrivenih asimptomatskih slučajeva.

Osim ovih dijagnostičkih metoda koristi se više vrsta biopsije, za koju se može reći da je konačna dijagnostika. Biopsija je jedini način da se utvrdi narav otkrivenih promjena u dojci, odnosno da se postavi konačna dijagnoza raka. Postoji nekoliko vrsta biopsije tkiva dojke što ovisi o veličini i lokalizaciji promjene u dojci.

Gram prevencije bolji je od kilograma liječenja!

Prevencija

Koliko god medicina bila napredna u današnje vrijeme, koliko god da je liječenje uznapredovalo, prevencija ipak ostaje vrlo bitan moment u borbi protiv raka dojke, kao i za bilo koje drugo oboljenje.  Ne postoji pouzdana metoda prevencije pomoću koje zasigurno možete spriječiti nastanak raka dojke. Prevencija raka dojke je, ustvari, uspješna kada se poduzme skup mjera koje mogu dati željeni rezultat.

Ono što možete pokloniti svom tijelu u borbi protiv nastanka raka dojke su:

  • Redovni preventivni samopregledi;
  • Redovni pregledi kod ljekara (po potrebi);
  • Vježbati najmanje 30 minuta dnevno (umjerena tjelesna aktivnost);
  • Održavati poželjnu tjelesnu težinu;
  • Odabrati zdraviji način prehrane kao što je mediteranska prehrana;
  • Ograničiti količinu alkohola do jednog pića dnevno (ako se konzumira alkohol);
  • Ne pušiti, odnosno prestati pušiti;
  • Koristiti hormonsku nadomjesnu terapiju što je kraće moguće;
  • Što duže dojenje djece.

Vjerovatno ćete neke od ovih preventivnih načina borbe povremeno izbjegavati. Možda će vas biti strah uraditi neki pregled jer znate da biste mogli otkriti neku kvržicu ili saznati od doktorice/doktora da imate rak. Ipak, morate znati da rak neće nestati sam od sebe. Morate znati da što ga prije otkrijete, to ćete ga lakše i uspješnije pobijediti. Možete se bojati, to je normalno. Ali, nemojte dopustiti da vas strah paralizira. Učinite sve što je do vas! Pobijedite statistiku!