svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Znanjem promijenimo statistiku raka grlića materice
- 21/12/2020
Za nahla.ba pripremila: dr. Safija Softić-Namas
Rak grlića materica, kao i bilo koji drugi rak, nastaje onda kad ćelije normalne ćelije počnu rasti i razmnožavati se van kontrole našeg organizma. Rak grlića materice nastaje na početnom dijelu grlića materice. To je dio grlića koje je dostupan ljekaru prilikom pregleda, lako ga je pregledati i uzeti uzorak za analizu. Zato je ovo rak čiji se nastanak vrlo lako moźe spriječiti ako na vrijeme uradimo ginekološki pregled. Jedna je od najlakše preventabilnih vrsta raka te se s velikim uspjehom može liječiti.
Statistike kažu da je rak grlića materice drugi najčešći oblik raka kod žena do 45 godina i treći vodeći uzrok smrti od raka (odmah iza dojke i pluća) kod žena širom svijeta.
Iako je rak grlića materice izlječiva bolest, zabrinjavaju podaci da u Federaciji BiH broj oboljelih od raka grlića materice ima blagi trend rasta i da je 2015. godine prijavljen 221 slučaj raka glića materice, od čega njih oko 35 % ima smrtni ishod.
Procjenjuje se da se u BiH svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak vrata materice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Ovo je statistika koju MORAMO pobijediti!
Zašto nastaje?
Rak grlića materice je uzrokovan virusom koji se zove Human Papilloma Virus (HPV). Prenosi se seksualnim putem, pa je svaka žena koja je imala seksualne odnose u riziku da se zarazi. Veliki broj muškaraca i žena nosi ovaj virus, ali nemaju nikakvih vidljivih promjena. Visokorizični tipovi ovog virusa izazivaju promjene na grliću materice (promjene nazvane CIN). Vrijeme od HPV infekcije do razvoja premalignih i malignih promjena je dugotrajan proces, što omogućava da se redovnim pregledima na vrijeme otkriju i izliječe premaligne promjene.
Dijagnostika
Simptomi na koje trebaš obratiti pažnju i koji su bitni u dijagnostici ovog oboljenja su:
- krvarenje koje nije povezano s menstrualnim krvarenjem,
- krvarenje prilikom ili nakon seksualnog odnosa,
- svako krvarenje kod žene koja je prestala dobijati menstruaciju duže od godinu dana, pa makar to bila samo kap krvi,
- stalan sukrvast iscjedak,
- preobilno menstrualno krvarenje,
- bolovi u donjem dijelu trbuha koji se mogu širiti u raznim pravcima.
Rak grlića materice nastaje iz promjena na ćelijama grlića. Te promjene se najčešće otkrivaju PAPA testom. To je test koji svaka žena koja je imala seksualne odnose mora raditi redovno i ne smije ga zanemarivati. Ako si imala seksualne odnose, obavezno uradi ginekološki pregled. Ljekar će ti preporučiti koliko često trebaš uraditi PAPA test.
PAPA test je najvažniji korak koji možeš uraditi da bi spriječila nastanak raka grlića materice.
Cilj ovog testa je blagovremeno otkrivanje promjena na grliću i time prevencija nastanka raka. Test niie bolan. Samo se uzima bris grlića da bi se ćelije posmatrale pod mikroskopom i tako uočile promjene na ćelijama. Na osnovu stepena promjena na grliću ljekar će preporučiti dalje korake. Ukoliko PAPA test pokaže promjene grlića materice, bilo kojeg stadija, ljekar poduzima korake koji će dovesti do izlječenja promjena kako one ne bi prešle u zloćudne promjene, tj., u pravi karcinom. Imajte na umu da su promjene na grliću koje nastaju prije samog raka grlića gotovo uvijek bez simptoma i da se otkriju uglavnom na rutinskom pregledu i PAPA testu. To je upravo najveća dobrobit testa, jer time pomaže u prevenciji nastanka raka grlića.
Redovnim PAPA testiranjem smanjuje se rizik umiranja od raka grlića materice za 90%.
Svaka žena treba obaviti PAPA test nakon početka spolno aktivnog života. Nakon toga PAPA testovi se obavljaju ovisno o posljednjem rezultatu PAPA testa i HPV-testa. Pozitivan nalaz PAPA testa mora se potvrditi ili negirati drugim dijagnostičkim pretragama. PAPA test se preporučuje i ženama koje nisu spolno aktivne.
Pored PAPA testa, zavisno od procjene ginekologa, rade se sljedeće pretrage: kolposkopija, biopsija, konizacija, kiretaža te ukoliko je potrebno i dodatne dijagnostičke pretrage.
Prevencija
Iz prethodnog teksta možeš zaključiti da je prevencija najbitniji moment u borbi protiv raka grlića materice.
Stoga bi sve žene u dobi od početka seksualnih odnosa do 64. godine trebale obaviti ginekološki pregled s PAPA testom najmanje svake 3 godine. Ako nalaz PAPA testa bude abnormalan, ginekolog će obavijestiti o daljnjim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Ako nalaz bude uredan, ponovni preventivni ginekološki pregled i PAPA test potrebno je učiniti za 3 godine jer se to smatra dovoljnim periodom da se kod zdravih žena otkrije premaligna promjena u samom začetku.
Faktori rizika za karcinom grlića materice su:
- rani seksualni kontakt;
- česta promjena seksualnog partnera;
- loša higijena intimnog područja;
- niži socijalno ekonomski status;
- HPV (Humani Papilloma Virus) infekcija;
- HSV-2 (Herpes simplex Virus) infekcija,
- HIV infekcija
- veći broj poroda.
Na neke od ovih faktora možemo utjecati, a na druge ne možemo.
Osim izbjegavanja rizičnog ponašanja i redovnih PAPA testova, ono što je bitno za prevenciju je široko informiranje i adekvatna edukacija adolescenata u okvirima redovnog obrazovanja o spolno odgovornom ponašanju. Još jedna od preventivnih metoda je vakcinacija protiv HPV-a, koja se u određenim zemljama provodi u sklopu redovne vakcinacije.
Vrlo je važno da vas mogućnost dijagnoze raka grlića ne prepadne. Nemojte dopustiti da vas to spriječi da odete na pregled. Čak i ako vam je dijagnosticiran rak grlića materice, bitno je da ste i dalje u saradnji s ginekologom kako biste radili na liječenju te prevenciji težih oblika raka, kao i prevenciji metastaza.
Ako vas je statistika s početka teksta zapanjila, ako ste pomislile da je previše oboljelih žena od ovog preventabilnog oboljenja, potrudite se da ne budete dio te statistike.
