DRUŠTVO

Vjera mora biti saveznik u borbi protiv nasilja nad ženama

17/12/2025

Pripremila: Ilma Čosić, program menadžerica za aktivizam i društveno djelovanje, CEI Nahla Sarajevo

U srijedu, 10. decembra 2025. godine CEI Nahla je organizovala međureligijski panel “Svi smo pozvani – odgovornost vjernika/ca i vjerskih zajednica u zaštiti žena od nasilja” u okviru globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Na panelu su učestvovali prof. dr. Pavle Mijović, iguman Danilo Pavlović, Izet ef. Čamdžić i psihologinja Melika Musa, te mr. Đermana Kurić u ulozi moderatorice. Govoreći iz perspektiva svojih vjerskih i profesionalnih pozicija, panelisti su ukazali na problem zloupotrebe religije u svrhu opravdavanja nasilja nad ženama, ali i na odgovornost vjernika i vjernica, kao i crkava i vjerskih zajednica, u zaštiti žena i izgradnji kulture nenasilja.

Zaboravljena hrabrost

Pravoslavna, katolička i islamska tradicija obiluju primjerima hrabrih pojedinaca i pojedinki koji su se suprotstavljali nepravdi i društvenim praksama koje su vodile marginalizaciji i nasilju. Hrabrost i spremnost na djelovanje u ime pravde predstavljaju jednu od temeljnih vrijednosti svih ovih tradicija.

Vjernici i vjernice, kao i vjerske institucije, svoju vjeru treba da pokazuju i afirmisanjem vjerničke hrabrosti u našim parohijama, džematima i župama.

„Naša je obaveza da pozivamo na dobro, a osuđujemo zlo“, istakao je efendija Čamdžić, podsjećajući na poslanički princip: „ ko vidi loše, neka ga otkloni rukom.“

Zajedničko djelovanje kao imperativ

Prof. dr. Pavle Mijović naglasio je da se pitanje nasilja nad ženama ne može rješavati izolovano. Iskustva pokazuju da su pomaci mogući tek kada se u proces uključe svi društveni akteri – vjerske zajednice, državne institucije i civilno društvo.

Nasilje nad ženama nije isključivo individualni problem, već duboko ukorijenjen društveni i kulturološki fenomen. Zbog toga je, kako je istaknuto, neophodno zajedničko i sinergijsko djelovanje koje će omogućiti izgradnju sistema zaštite žena i promjenu narativa o muškom „posjedovanju“ žene.

Zašto žene iz vjerničkih kuća moraju u sigurne?

Psihologinja Melika Musa iz Fondacije lokalne demokratije podsjetila je da Sigurna kuća u Sarajevu, otvorena 2000. godine, od svog osnivanja do danas nije bila prazna ni jednu noć. Većina korisnica, ali i nasilnika zbog kojih su žene tamo smještene, sebe smatraju vjernicima.

Prema njenim riječima, nasilnici često zloupotrebljavaju religiju kao sredstvo manipulacije i kontrole nad žrtvama. Upravo zbog toga je izuzetno važno da vjerski službenici i predstavnici jasnije i glasnije govore protiv nasilja nad ženama u javnom prostoru.

„Diskurs koji dolazi od vjerskih službenika i institucija žrtvama je važan, on im može pomoći da razumiju da je vjera zloupotrijebljena i da njihova zajednica stoji uz njih“, naglasila je Musa.

Svaka kritika treba da počiva na samokritici

Govoreći o odgovornosti unutar vjerskih zajednica, iguman Danilo Pavlović istakao je da priznavanje problema ne znači slabost, već spremnost na ličnu i kolektivnu promjenu.

„Ako priznamo da postoje ekstremizmi i pogrešne prakse unutar naših zajednica, to nas ne slabi, to pokazuje da smo spremni da se mijenjamo“, naglasio je.

Panelisti su se složili da je važno ne ostati na pukom distanciranju od nasilja riječima „to nije naša vjera“, već preuzeti aktivnu ulogu u mijenjanju stavova, praksi i odnosa koji nasilje omogućavaju ili opravdavaju.

Panel-diskusiju zaključila je moderatorica Đermana Kurić porukom da je ustajanje protiv nasilja i nepravde proročki ili poslanički čin koji zahtijeva hrabrost. „Važno je pozvati na individualnu odgovornost i hrabrost svakoga od nas, u sferama u kojima djelujemo“, istaknula je.

Ako sumnjaš da si žrtva nasilja ili ti je potrebna podrška, informacije i pomoć dostupne su na web stranici Fondacije lokalne demokratije OVJDE.

Ovu aktivnost realizirali smo u saradnji sa OSCE misijom u BiH.