svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Urbano vrtlarstvo – karakteristike i zahtjevi biljnih vrsta
Za uspješan razvoj svake biljke neophodno je poznavanje svih navedenih karekteristika biljke. Također, u urbanim uslovima nemamo mogućnost uzgoja hrane na velikim površinama, odnosno da različite vrste fizički odvajamo, već smo primorani da na manjem prostoru kombinujemo više različitih vrsta. Zato je vrlo važno poznavanje kombinacije biljaka po principu tzv. dobrih i loših susjeda.
Pripremila Amila Gadžo, magistrica hortikulture/pejsažne arhitekture i alumna Nahlinog kluba mladih Tignum
Iz mog dosadašnjeg iskustva, ovu lekciju najbolje usvajaju djeca. Prije nekoliko godina držala sam jedan kurs urbanog vrtlarenja i najbolji polaznik bio je šestogodišnji Bilal. Bilal je jako dobro usvojio lekciju da su biljke kao i ljudi, te da im je za rast i razvoj potrebno mnogo pažnje. Paradajz koji je ovaj po mnogo čemu poseban polaznik kursa posadio, zalijevao, prihranjivao ostao je neubran i nepojeden, jer suze na njegovom licu nisu dozvoljavale da se “njegov drugar paradajz” ubere i pojede. Ovdje ću pokušati objasniti nekoliko stvari koje je Bilal praktično usvojio.
Razmnožavanje biljaka
Za razliku od nas ljudi, biljke se razmnožavaju osim genrativnim (iz sjemena) i vegetativnim ili klonskim putem (iz reznice od stabla, lista i korijena, polijeganje, dijeljenjem korjena i bokora, podzemnim dijelovima, mladicama i dr.). Oba tipa razmnožavanja imaju svoje prednosti i mane, a kojem ćemo pribjeći prvenstveno zavisi od vrste biljke koju želimo razmnožavati ili uzgojiti. Pa tako samo primjera radi, bijeli luk se praktično u našim uslovim uzgaja vegetativno, dijeljenjem lukovice, dok se špinat ili zelena salata najčešće uzgajaju, genrativno, iz sjemena.
Što se tiče zahtjeva okoline za razvoj biljaka one su specifične za svaku vrstu, međutim postoje određene klasifikacije, odnosno podijele po različitim osnovama, a od praktičnog značaja za vrtlarstvo su sljedeće:
Prema zahtjevima za svjetlost: svjetloljubive (npr., paprika, paradajz) i sjenopodnoseće (npr., mrkva, celer).
Prema zahtjevima za kalcijum: kalcifilne (paradajz) i kalcifobne (neven).
Konkretno u slučaju paradajza i nevena vrijedi princip “suprotnosti se privlače”, pa ukoliko želite uzgojiti paradajz u maloj posudi kombinujete ga s nevenom.
Prema zahtjevima za pH tla. U suštini povrće uspijeva na kiselim zemljištima, neutralnim do blago alkalnim, ali generalno možemo ih podijeliti na: acidofile – biljke koje uspijevaju na kiselim zemljištima pH 5,5-6 (npr., krompir) i alkalofile (npr., kupus).
Botanička podjela na porodice, rodove i vrste
Zbog čega nam je ovo važno? Za uspješan razvoj svake biljke neophodno je poznavanje svih navedenih karekteristika biljke. Također, u urbanim uslovima nemamo mogućnost uzgoja hrane na velikim površinama, odnosno da različite vrste fizički odvajamo, već smo primorani da na manjem prostoru kombinujemo više različitih vrsta. Biljke u vrtu utječu jedna na drugu, tako što luče aktivne supstance-fitoncide. Fitoncidi (Phytoncide) su različite biološke aktivne supstance koje stvaraju biljke, a djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajuće. Zato je vrlo važno poznavanje kombinacije biljaka po principu tzv. dobrih i loših susjeda.
O zahtjevima biljaka koje se najčešće uzgajaju u kontinentalnim uslovima, te kako znati koja je biljka dobar, a koja loš susjed upoznat ćemo se detaljno u sljedećem tekstu.
