Mentalno zdravlje jedno je od zanemarenih područja javnog zdravstva. Blizu milijardu ljudi živi s mentalnim poremećajem, 3 miliona ljudi svake godine umre od zloupotrebe alkohola, a jedna osoba svakih 40 sekundi izvrši samoubistvo. Oko milijardu ljudi širom svijeta pogođeno je pandemijom COVIDA-19, koja ima dalekosežan utjecaj na mentalno zdravlje.
Ipak, relativno malo osoba širom svijeta ima pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama u oblasti mentalnog zdravlja. U zemljama s niskim i srednjim prihodima više od 75% ljudi s mentalnim poremećajima, neurološkim i poremećajima nastalim upotrebom droga ne dobivaju adekvatan tretman. Usto su prisutni: stigma, diskriminacija i kršenje ljudskih prava.
Ograničeni pristup kvalitetnoj i finansijski prihvatljivoj zaštiti mentalnog zdravlja u svijetu, prije pandemije, a posebno u situacijama humanitarne katastrofe i situacijama oružanih sukoba, dodatno je smanjen zbog COVIDA-19 jer je pandemija utjecala na kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga širom svijeta. Primarni uzroci su zaraza i rizik od zaraze u ustanovama za dugotrajni boravak, poput domova za njegu i psihijatrijskih ustanova, prepreke za susrete osoba, osoblje koje brine za mentalno zdravlje zaraženo virusom i zatvaranje ustanova za mentalno zdravlje radi pretvaranja u ustanove za njegu osoba s COVIDom-19.