svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Politička ekonomija obrazovanja odraslih
Za nahla.ba pripremila: Elvira Leka, izvršna direktorica CEI Nahla, Sarajevo
Ubrzan društveni razvoj, promjene koje se dešavaju razlog su zašto se danas na obrazovanje odraslih posmatra sa velikom pažnjom. Kao individualna i društvena potreba obrazovanje odraslih predstavlja jedan od ključnih faktora ekonomskog razvoja i tehničkog napretka svake zemlje. Stoga su danas, obrazovanje odraslih i njegovi oblici (osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikacija…) teme na koje se gleda sa političkog i privrednog aspekta. Fleksibilnost ovog vida obrazovanja, potrebna povezanost sa tržištem rada i usmjerenost na vrlo konkretno djelovanje koje rješava tačno određeni društveni problem ili potrebu, smjestili su ovaj faktor duštvenog razvoja u segment vrlo važnih posebno nakon pandemije.
Krenut ćemo od ključnih riječi. „Obrazovanje odraslih je obrazovanje koje se organizira za odrasla lica kao cijeli skup procesa učenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasla lica (starosna granica nije univerzalna u svim zemljama svijeta – polazna tačka od koje se definira odraslost kreće se od 16. do 18. godine života), razvijaju svoje sposobnosti, obogaćuju svoje znanje i unapređuju svoje tehničke ili profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih društava.“ (Zakon o obrazovanje odraslih Kantona Sarajevo. (2020). Službene novine Kantona Sarajevo 40/16, 40/20.).
Pojam “politička ekonomija” često se povezuje s ekonomskim procesima i društveno-političkim uvjetima pod kojima je proizvodnja organizirana unutar jedne države. Porijeklo pojma može se pratiti u djelima Adama Smitha, Davida Ricarda i Karla Marxa koji se smatraju nekim od najvažnijih nositelja političke ekonomije. Danas je termin usvojen u raznim disciplinama i područjima kada se proučavaju veze i interakcije između politike i formiranja, organizacije i funkcioniranja ekonomskih i društvenih institucija. Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg naučnog interesa politologa, ekonomista i sociologa za proučavanje obrazovanja, osposobljavanja, cjeloživotnog učenja i vještina, što je dovelo do razvoja koncepata politička ekonomija učenja odraslih. (izvor: Rees, G. “Comparing adult learning systems. An emerging political economy”, European Journal of Education, Vol.48., No.2 (2013), 200–212. Preuzeto s: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/ejed.12025 (06.11.2024.) )
Obrazovanje odrasliha kao faktor razvoja – zašto je važno?
U kontekstu obrazovanja kao faktora razvoja i obrazovanja odraslih, koristi po društveni razvoj možemo posmatrati kroz:
(izvor: FinALE - Financing Adult Learning in Europe. (2018.). Invest in adult learning - Executive summary of the outcomes of the FinALE project. Brussels: FinALE - Financing Adult Learning in Europe. Preuzeto s: https://eaea.org/wp-content/uploads/2018/01/Finale_summary_a5_English-online.pdf (20.11.2021.)) |
Postoje posebni efekti za različite ciljne grupe: mladi, žene, osobe treće životne dobi i slično, te u razvijenim zemljama posebni programi obrazovanja odraslih kreiraju prema svakoj od pomenutih skupina strateški. Razloge ovakvog pristupa možemo tražiti u pojmanju i shvatanju ljudskog kapitala kao ključnog faktora razvoja, što su pokazali brojni primjeri ekonomski uspešnih zemalja. Naime, u ovom primjeru govorimo o zemljama sa malim prirodnim resursima, npr. Švicarska, Japan, Singapur, poredeći ih sa primjerima ekonomski slabih zemalja, (sa druge strane bogatih prirodnim resursima), npr. Venecuela, Kongo i slično. Dakle ljudski faktor bi mogao biti jedan od ključnih u razvoju određene zemlje. U ovako postavljenim komparacijama, postavlja se pitanje šta nam je potrebno da bismo imali funkcionalno obrazovanje i da li su finansije ključni problem nerazvijenih zemalja?
Koliko finanasije (ni)su problem u finansiranju obrazovanja odraslih govore uporedni podaci o tome koliki su u svijetu godišnji vojni izdaci, kolike subvencija zaprimi industrija fosilnih goriva i sa druge strane kolika je brojka potpuno nepismenih osoba i funkcionalno nepismenih.
Pandemija korona virusa je ukazala na nekoliko izazova sa kojima se naša društva suočavaju gdje su posebno u fokus došle nerazvijene zemlje koje nisu u mogućnosti osigurati prostor za mlade i odrasle da analiziraju rješenja te ih osposobiti da doprinose pozitivnim transformacijama.
Još jedna zanimljiva komparacija dolazi sa strane SIPRI koja pokazuje koliko je potrebno za realizaciju SDG4 u siromašnim zemljama nakon COVID-19 pandemije do 2030. godine, što, kako vidim u grafikonu je 9% vojnih izdataka.
(SIPRI je nezavisni međunarodni institut posvećen istraživanjima vezanim za sukobe, naoružanja, kontrole naoružanja i razoružanja. Osnovan 1966. godine, SIPRI donosi podatke, analize i preporuke, temeljene na otvorenim izvorima, kreatorima politika, istraživačima, medijima i zainteresiranoj javnosti. Sjedište je u Stockholmu. )
Investiranje u obrazovanje odraslih: Temelj za uspješno društvo
U cilju podizanja svijesti o značaju ulaganja u obrazovanje odraslih kao temelja uspješnog društva, DVV International – Ured za BiH, u saradnji sa partnerima: Centrom za edukaciju i istraživanje Nahla, Centrom za promociju civilnog društva (CPCD), organizacijom Amica Educa i Udruženjem Aldi, organizuje i poziva vas na simpozij pod nazivom “Investiranje u obrazovanje odraslih: Temelj za uspješno društvo”, koji će se održati 13. novembra 2024. godine u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.
Ključne teme simpozija:
|
