Nahla – kuća dobrih poduzetničkih priča!

Dan kad cijeli svijet ističe,  priznaje i podržava ženu u biznisu prilika je za rekapitulaciju rezultata i razmjenu iskustava s uspješnim sadašnjim i budućim poduzetnicama koje smo pratili u prvim poslovnim koracima, pružajući im mentorstvo, umrežavanje i druge vrste podrške na njihovom poduzetničkom putu. Silvija, Amira, Mia, Hatidža i Aida s nama su podijelile svoja poduzetnička iskustva i najznačajnije lekcije koje su naučile u svijetu biznisa.

Share on facebook
Share on linkedin
Share on email

Prema savremenim ekonomskim istraživanjima, žene igraju ključnu ekonomsku ulogu u uvođenju inovacija na tržištu i kreiranju novih radnih mjesta, te na taj način doprinose kako globalnom ekonomskom rastu, tako i razvoju lokalnih zajednica. Ovi nalazi doveli su do značajnih promjena u kreiranju politika u ovoj oblasti na evropskom nivou, pa se na žensko poduzetništvo sve više gleda kao na prvenstveno ekonomsko pitanje, a ne pitanje rodne ravnopravnosti. I u Bosni i Hercegovini je sve više zastupljen trend razvoja ženskog poduzetništva, ali ženska kreativnost i poduzetnički potencijali još nisu dovoljno prepoznati kao izvor ekonomskog rasta i novih radnih mjesta. Kako svoju poziciju i svoj životni put danas vide same poduzetnice saznajte iz razgovora sa Silvijom, Amirom, Miom, Hatidžom i Aidom.

Kad si prvi put poželjela da imaš svoj biznis?

Silvija: Desilo se spontano, tražila sam posao, ali nisam mogla da nađem posao koji mi je odgovarao. Nisam željela da žrtvujem svoje vrijeme sa djecom zbog slabo plaćenog posla ili posla koji mi donosi nervozu i stres. Tako se polako počela stvarati ideja o vlastitom poslu.

Mia: Onog trenutka kad sam shvatila da želim da radim ono što mi se sviđa, u čemu uživam i za šta mi nije teško ulagati vrijeme kao najcjenjeniji resurs, te ostale resurse. Pri tome, uvijek mi se sviđala ideja da budem u prilici da kreiram netipično radno okruženje i ljude koji doprinose pozitivnoj energiji.

Aida: Želja se javila prije par godina kad se tokom posla jave neke stvari koje smatram da bih ja uradila bolje/na bolji način od te trenutno donesene odluke i dosta puta se na kraju pokazalo da bi bilo uspješnije kad bih to uradila kako sam smatrala da je ispravnije. Odluka za otvaranjem posla se javila kad sam došla do tačke da sama uvidim da postoje neke stvari koje sam naučila i koje dobro radim, ali naravno kao i u svemu u životu mora se još dosta učiti i ulagati novac/vrijeme.

Kako se rodila ideja za tvoj biznis?

Silvija: Moja prva ideja je bila da pravim kolače i uživam u tome, ali kad sam sagledala svoje pluseve i minuse, odlučila sam se za rad s drvetom. Sad je to ljubav, a bio je izazov.

Mia: Iz emocije i uočavanja prostora na tržištu za proizvodom odnosno konceptom brenda kakav želim da kreiram.

Aida: Rodila se kroz posao koji sam obavljala i kada to više nije posao nego jedan vid zaljubljenosti. Kad svi sjede u restoranu ili kafeu i jedu/piju, a ja razgledam od čega je šta napravljeno, na koji način je postavljeno ili spojeno itd.

Hatidža: Ispočetka je to bila ljubav, koja je vremenom prerasla u potrebu da drugima prenesem vrijednost bisernog nakita kao tradicionalnog, u isto vrijeme i kao jedan vid elegancije, koji kroz vijekove prati ljudski rod.

Amira: Moja ideja se rodila iz ljubavi prema kulinarstvu, a nakon učešća u jednom kulinarskom šouu.

Jesi li naišla na odobravanje okoline? Šta bi preporučila osobama koje nemaju podršku, a žele se ostvariti u poduzetništvu?

Silvija: I jesam i nisam, ali i nisam baš tražila podršku, ipak je to moja stvar. Bitna je podrška muža ili žene ostalo nije bitno. Preporuka da vide koliko su spremni da sebe daju i kolika je to “žrtva”. Bitno je u svom tom procesu ostati svoj i srećan, tako ja mislim.

Mia: Nisam naišla na odobravanje okoline, čak naprotiv. A svakome bih preporučila da slijedi svoj unutrašnji osjećaj i da ne odustaje od svoje ideje, te da pažljivo kreira sve male korake koji vode do cilja. Svakako i da pohađaju Nahlinu akademiju ženskog poduzetništva ili neki sličan kurs ili obuku.

Amira: Može se reći da jesam, ali najvažnija podrška je podrška porodice i to vam daje vjetar u leđa. Moja topla preporuka za sve koji žele pokrenuti svoj biznis je da slijede svoje snove i neumorno rade.

Aida: U mom slučaju podrška je bila prisutna već duže vrijeme, ali se ja nisam smatrala dovoljno “naučenom”/spremnom za tu avanturu. Nisam željela raditi stvari na ustaljeni balkanski način – “Idem, pa ćemo nekako dalje”. Želim da vidim tu svoju ideju što jasnije, da mi neke stvari budu dostižnije u mojoj glavi, tj. realnije. Mnogo toga ja mogu zamisliti, ali moram biti realna da li se to može i ostvariti. Postoji milion načina kako bih podržala žene koje nemaju podršku u svojoj porodici, prijateljima ili branši. Nikada, ali nikada ne treba odustati, jer ako vi jasno vidite cilj sa svim prednostima i manama, radite na tome da ga i drugi jednako jasno vide kao i vi.

Hatidža: Kad sam krenula u poduzetništvo ni sama nisam znala puno stvari, osim da izrađujem nakit. Tada sam prvi put imala kontakt s Facebookom i Instagramom, jer ih prije toga nisam koristila. Bila sam jedna domaćica koju do tada ništa nije zanimalo i odjednom ta domaćica hoće da bude poduzetnica. Većini je bilo smiješno, nisu vjerovali, neki su me podržali radi reda, dok su neki komentarisali na način: „Dosadno joj u kući pa ne zna šta će drugo“ i slično. Tako su se komentari nizali, ali ja sam znala šta znam i šta ne znam, šta trebam uraditi, korak po korak, kako bih ostvarila to što želim.

Koji je najbolji savjet koji si dobila? Koji bi bio danas tvoj savjet poduzetnici kod koje se tek rodila ideja?

Silvija: Savjet da moraš biti strpljiv i uporan, rad, rad i samo rad, a nagrada sigurno dođe. Moj savjet je da ispita tržište i dobro sagleda kako da ostvari svoju poslovnu ideju i da samo krene.

Mia: Možda zvuči kao floskula, ali definitivno: “Ne odustaj, slijedi svoj unutrašnji instinkt.”

Amira: Najbolji savjet koji sam dobila je da biznis ne zasnivam na rodbinskim i prijateljskim vezama. Moj savjet budućim poduzetnicama je edukacija i samo edukacija.

Aida: Neki od savjeta koje sam dobila su: uvijek uči, traži više od sebe, radi na sebi konstantno, postavljaj nove male ciljeve koji su lakše ostvarivi, samim time sebi dajemo jedan vid podrške i poleta. Vremenom neka ti ciljevi budu veći, s malom dozom mašte, jer čovjek bez snova je samo još jedan izgubljeni život.

Hatidža: Moje drage profesorice na Akademiji su me stalno napominjale da je dobra priprema i analiza već pola odrađenog posla. Smatram da razrada ideje i priprema biznis plana, analiza tržišta i onoga što nudimo olakšava korake do uspjeha. Ujedno bi to bio i moj savjet novim poduzetnicama.

Koja te osobina najviše sputavala u početku karijere, a koja ti je najviše pomogla?

Silvija: Najviše me sputavala osobina da idem na sigurno i nisam žena od rizika, a najviše pomogla iskrenost (da živim ono što govorim).

Amira: Sputavala me skromnost, a istrajnost i upornost su osobine zbog kojih trajem.

Aida: Sputavalo me to što se previše bojim neuspjeha, šta god to značilo :). Strah me bilo da ne potrošim vrijeme i sebe i ne uspijem, ili dođem do neke bezizlazne situacije. Sada, nakon mnogo učenja, treninga i predavanja, vidim da nekada zatvorena vrata ne znače kraj, nego novi početak, i da sve što dobijemo kao izazov treba tako i gledati – kao izazov. U suprotnom, strah nas blokira i postanemo nepokretni. Strah je najveći uništivač snova, želja, ideja, novih koraka i ljubavi. Najviše mi je pomoglo to što sam neke stvari osvijestila. Postala sam svjesna šta to znači ako nešto “izgubim”, ne uspijem, padnem.

Hatidža: Komunikacija i strah od javnog nastupa su mi često odmagali u poslu. A osobina koja mi je najviše pomogla da to prevaziđem jeste hrabrost i spremnost da se nosim sa svim obavezama i odgovornostima, kao i posljedicama koje zahtijeva jedan poduzetnički korak.

Strah od neuspjeha, manjak samopouzdanja i nesigurnost su velike “kočnice” poduzetnicama. Kako prebroditi ove prepreke?

Silvija: Potrebna je samo dovoljna želja i spremnost da se izađe iz zone komfora i sigurnosti.

Mia: Raditi na sebi, biti otvorenog uma i primati savjete i sugestije od različitih ljudi s kojima se susrećemo, ali isto tako da budemo svjesni sebe i da znamo gdje i kada treba napraviti presjeke.

Amira: Rad na samopouzdanju i okruženje pozitivnim ljudima.

Hatidža: Znanje je najvažnije u svim poslovima. Kad osvijestimo sami sebe, shvatimo šta nam treba i budemo radili na tome, onda ćemo lakše uvidjeti svoje greške i s manje posljedica ih ispraviti.

Koliko ti je značila podrška Nahle u cjelokupnom procesu? Kako vidiš ulogu Nahle u ženskom poduzetništvu u BiH?

Silvija: Nahla mi je bila veća podrška nego što sam mogla da zamislim. Dugo sam pratila rad Nahle i imala sam želju da budem u nekom njenom  programu. Nahla je iz mene izvukla ono najbolje i najjače. Volju da bez straha i  slobodno idem naprijed. Velika je uloga Nahle, a treba da bude još veća jer je ona potrebna ženama. Žene mogu i žele, samo nekada nisu spremne da krenu. Zato Nahla pomaže i jedna je od vodećih u našoj zemlji. Nahla je sigurna luka za nas koje trebamo tako malo, a dajemo tako puno. Nadam se da će i u budućnosti Nahla raditi na sličnim programima za jačanje i rast žene u svakom u svakom pogledu.

Amira: Nahla je u pravom smislu te riječi kuća dobrih priča, samim tim, podrška je bila neizmjerna. Kratko rečeno, da vas nema trebalo bi vas izmisliti.

Aida: Nahla je velika podrška, od velikog je značaja njen trud na razvoju društva i zajednice, posebno ženskog dijela populacije koji najčešće sebe podredi nekoj ulozi, bila to uloga kćerke, supruge, majke, a u potpunosti zanemare ulogu sebe kao pojedinke. Žena treba biti svjesna, edukovana i jaka kako u kući pri odgoju, tako i u poslovnom okruženju, odnosno odgoju svog biznisa. Nahla radi na tome, sve više žena je svjesno da mora da uči i osnažuje sebe kako bi  kasnije mogla osnažiti i druge.

Hatidža: Nahla je jedno veliko sunce koje ženama daje toplinu, podršku, prati ih i savjetuje na njihovom poduzetničkom i životnom putu. U Nahli za svaku ženu postoji jedna zraka koja, onome ko nešto želi i ima neku ideju, daje mogućnost napredovanja i ostvarenja zadatih ciljeva.

Šta smatraš najtežim u procesu pokretanja biznisa u našoj zemlji?

Silvija: Loša komunikacija svih službi, hodanje, prikupljanje papira… to traje danima. Može to puno bolje i puno brže.

Mia: Nepostojanje adekvatne podrške onima koji imaju interes za pokretanjem biznisa, u finansijskom smislu te pravog savjetovanja. Pri tome, loša situacija u državi čini da se ljudi bore za preživljavanje umjesto da imaju motivaciju da stvaraju i razrađuju ideje.

Amira: Najteži je proces pokretanja biznisa sama papirologija i komplikovana procedura do samog otvaranja.

Aida: Najteža stvar u pokretanju biznisa je definitivno preobilna birokratija, papirologija koju ispunjavamo. Apsolutna nezainteresovanost da pomognu/upute osoba koje rade na određenim radnim mjestima na koja se moramo obratiti kad želimo pokrenuti biznis.

Hatidža: Smatram da su to velika očekivanja, kad pokrenete svoj posao, očekujete da ćete veoma brzo postati bogati. U isto vrijeme vlada i veliko nepovjerenje prema državi i vlastima što dodatno otežava proces pokretanja nekog privatnog biznisa.

Silvija Fejzagić, mlada bosanskohercegovačka poduzetnica koja je realizaciju svog sna počela kroz Nahlinu Akademiju ženskog poduzetništva 2017. godine. Silvijin rad i trud se uočio još na Akademiji, kad je osvojila prvo mjesto za najbolji biznis plan. Silvija se nije zadržala na tom uspjehu već je danas vlasnica uspješne kompanije Duborez CNC.

Amira Jusufović, catering majstorica i vlasnica restorana Le Pont SCC koja na međunarodnim takmičenjima iz poslastičarstva postiže najbolje rezultate. Amira je 2016. godine uspješno završila Nahlinu obuku za catering i od tog dana pratimo kako svoju kreativnost izražava kroz najslađe delicije poslastičarstva.

Hatidža Smajić, polaznica obuke Akademija ženskog poduzetništva – podrška u razvoju mikrobiznisa i osoba koja je svoj desetogodišnji hobi izrade nakita od bisera prije godinu dana pretvorila u posao registrujući obrt MH Biser. Prijavila se na učešće u ovogodišnjoj Nahlinoj Akademiji ženskog poduzetništva kako bi upotpunila znanje o vođenju kompanije i izgradnji brenda.

Mia Kalisi, polaznica obuke Akademija ženskog poduzetništva – podrška u razvoju mikrobiznisa s idejom da bosanskohercegovačkom tržištu ponudi kvalitetne cipele kakve trenutno ne možemo naći na našim prostorima. Mia je mlada nada ženskog poduzetništva i nadamo se da će njena ideja što prije ugledati svjetlo dana.
 

Aida Šanjta, mlada poduzetnica koja konstantno pronalazi načine kako se određeni poslovi mogu bolje uraditi. U konkretnom slučaju,  izrada dječijeg namještaja. Aida je također polaznica Akademije ženskog poduzetništva – podrška u razvoju mikrobiznisa i pred registracijom je vlastitog biznisa koji će se baviti proizvodnjom dječijeg namještaja.