svaki dan, 12.00 – 20.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Koraci ka prevenciji – II dio
- 26 Januara, 2017
Kolposkopija
Sljedeći korak koji će ginekolog uraditi je kolposkopija. To je metoda posmatranja površine grlića materice kolposkopom, tj., jednim optičkim uređajem koji može da poveća sliku koju vidimo 6 do 40 puta. Neki ginekolozi rutinski rade kolposkopiju uz PAPA test, a neki je rade onda kad vide potrebu za njom. Preciznost postavljanja dijagnoze je 60 do 80 %, ali u kombinaciji s PAPA testom ona je 98 do 99%. I ova metoda je potpuno bezbolna.
Kolposkopija može biti jednostavna i proširena. Jednostavna je ako se kolposkopom samo posmatra grlić i uočavaju se promjene, a proširena je kad se ušće grlića premazuje sirćetnom kiselinom i Lugolovim rastvorom (ovaj postupak se naziva Schillerova proba). Pri tome se promijenjene ćelije vizueliziraju, odnosno poprimaju drugačiji izgled i boju od onih koje su normalne. Tako će ginekolog vidjeti da li je potrebno ići dalje u dijagnostici, tj., treba li se raditi biopsija. Ukoliko je PAPA test pokazao neku promjenu, a na kolposkopiji se ne uoče nikakve promjene, to znači da će se liječiti promjene i pratiti ih ponavljanjem PAPA testa po potrebi.
Biopsija
Ukoliko se na kolposkopiji nađe abnormalan nalaz, sljedeći korak je biopsija. Biopsija predstavlja uzimanje djelića sumnjivog tkiva grlića materice i njegova analiza. Patolog će isjeći taj mali uzorak na vrlo tanke listiće i detaljno ih pregledati pod mikroskopom da vidi ima li promjena na ćelijama glića. Tek kada se biopsijom potvrdi postojanje karcinomskih ćelija onda se može postaviti sigurna dijagnoza.
Biopsija je, za razliku od prethodnih, blago invazivna metoda, jer se uzima isječak tkiva. Radi se pod lokalnom anestezijom. Žene imaju različita subjektivna iskustva s biopsijom. Međutim, većina žena trenutak kad se uzima tkivo opisuje kao da ih je neko štipnuo, tako da je to sasvim podnošljivo i ne treba se bojati otići na biopsiju.
Kada ljekar uzme uzorak on tamponira ranu, da bi spriječio eventualno krvarenje. Ukoliko se desi da žena jače krvari onda se stavi šav na mjesto uzetog uzorka, ali to se dešava rijetko. Nekoliko dana nakon biopsije ne treba ništa stavljati u vaginu (kreme, tečnosti, tampone) i ne treba imati seksualne odnose.
Poslije biopsije treba se javiti ljekaru ukoliko: imate teško vaginalno krvarenje (natapanje uloška krvlju za sat vremena, dva sata za redom), imate vaginalno krvarenje koje traje više od 7 dana, imate vaginalni iscjedak neprijatnog mirisa (međutim, braon/crn iscjedak nalik na zrnca kafe tokom nekoliko dana nakon biopsije je normalan), imate bol u karlici ili grčeve koji ne prolaze nakon upotrebe ibuprofena ili imate temperaturu višu od 38ºC.
Konizacija
Konizacija je dijagnostičko-terapijski postupak u kojem se skida dio grlića materice u obliku konusa. Spada u dijagnostičke metode zato što se uzeto tkivo šalje na dalju analizu kod patologa i gleda se da li postoje karcinomske ćelije i dokle one sežu. Ako se te ćelije nalaze unutar odstranjenog konusa i ne dosežu njegove rubove, zahvat je uspio i žena je izliječena. U tom slučaju je konizacija ujedno i terapijska metoda. Ako karcinomske ćelije zahvataju rubove odstranjenog konusa to znači da je ostalo karcinomskih ćelija na grliću i potrebno je uraditi rekonizaciju (ponovnu konizaciju) ili histerektomiju. Histerektomija predstavlja hirurško odstranjenje materice i ona se radi zavisno od starosti pacijentice i njene želje za daljim rađanjem.
Poslije konizacije pacijentica može normalno živjeti. Može da zatrudni i rađa uz nešto češće kontrole ginekologa i praćenje trudnoće. Ukoliko je konus isječen duboko mogu se javiti komplikacije, kao što su suženje (stenoza) ili proširenje (insuficijencija) grlića materice. U slučaju stenoze imamo otežano otvaranje materice prilikom poroda. U slučaju insuficijencije imamo prerano otvaranje grlića materice u trudnoći, pa može doći do spontanog pobačaja ili prijevremenog poroda. Zbog toga se kod mlađih žena konizacija radi što je moguće pliće da ne bi imale ovih komplikacija. Stenoza i insuficijencija su kasne komplikacije konizacije. U rane komplikacije spadaju naknadno krvarenje i upalni procesi u maloj zdjelici.
Postoje dva načina izvođenja konizacije. Jedan je klasična hirurška konizacija, a drugi je lasersaka konizacija ili LEEP/LLETZ. Prednosti laserske konizacije su jednostavnost zahvata, kraće vrijeme operacije, mogućnost ambulantnog izvođenja zahvata, kao i manje postoperacijske tegobe.
Nijedan dio koraka prevencije raka grlića materice ne bi trebao da uplaši ženu. Ono što se dešava ako se ne prate ove dijagnostičke metode je puno gore: opsežne operacije, zračenja, hemoterapije itd. Iako ni to nije kraj svijeta, bolje je spriječiti nego liječiti karcinom grlića, kao i svaku drugu bolest.
