svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Kako se organizirati?
Organizirati sebe znači dovesti u red svoje aktivnosti, misli i osjećanja, svoje namjere i vrijeme. Da bismo dobro organizirali svoje aktivnosti potrebno je napraviti plan rada.
Piše: Medina Jusić-Sofić
Psiholozi i pedagozi se slažu u tome da je za efikasno učenje potreban plan rada, odnosno učenja i da plan, zajedno sa realizacijom, predstavlja bitan preduvjet postizanja dobrih rezultata. Tako je i s drugim aktivnostima odraslih, koje se dijele na lične, porodične i poslovne.
Aktivnosti lične prirode odnose se uglavnom na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba. Porodične se odnose na zadovoljavanje potreba (posebno socijalnih) članova porodice u kojoj živimo, a poslovne su vezane za radne obaveze. Kako izbalansirati sve ovo?
Najvažnije od svega je pristupiti svojim obavezama s ljubavlju i dozom odgovornosti. U svemu, pa i u ovome od presudnog značaja je –volja. I, naravno, dobra organiziranost. Da biste bili dobro organizirani, važno je da svoje obaveze izvršavate odmah, ako je to izvodivo. Izbjegavajte da odugovlačite sa realizacijom bilo čega. Ona poznata: Danas ću, sutra ću, vrlo lahko nas može odvratiti od obavljanja nečeg važnog i to, onda, može da poremeti harmoniju vaših drugih aktivnosti ili da vašem karakteru doda još jednu osobinu – neodgovornost!
Organizirajte svoje misli
Organizirati svoje misli, znači usmjeriti ih na planiranje i realiziranje onog što realno možemo i trebamo da uradimo. Usredotočite li misli na ono što ste prije trebali da uradite, imat ćete blokadu kod realizacije onog što trebate sada uraditi. Isto je i sa razmišljanjima o budućnosti. Živite i mislite na sadašnjost, na trenutak u kome ste sada. Doživljavajte svaki momenat svoga života dok traje. Ne živite ni u prošlosti, ni u budućnosti. To može da uzrokuje propuštanje mnogo toga u životu.
Organizirajte svoje emocije
Ali, da bi čovjek upotpunio sebe, nije dovoljno da bude samo racionalist: Mislim, dakle, postojim (kao što je rekao poznati Dekart). I emocije su sastavni dio čovjekovog bivstvovanja i bitan faktor u distinkciji ljudi, kao ličnosti. Mada ni u emocionalnosti nije preporučljivo ići u krajnost. Dakle, ne biti ni suviše srdačan, otvoren, a ni suviše hladan i zatvoren. Organizirati svoja osjećanja znači znati kako u datom trenutku reagovati, kako ispoljiti svoja osjećanja i u kolikoj mjeri ih gajiti prema nekome.
Emocije su usko vezane za osobine ličnosti. Obratite pažnju da vas ljubomora, zavist i ljutnja, ne daj Bože mržnja, ne zaokupe u tolikoj mjeri da potisnu one pozitivne emocije u vama, a analogno tome i osobine ličnosti. Budite uvijek osjetljivi na tuđu patnju, bol i nevolju. Nemojte dopustiti sebi da budete indiferentni na djetetovo namršteno čelo ili na sjetan izraz lica svojih najbližih, rodbine, prijatelja, komšija…
Isto tako, ne dozvolite sebi da impulsivno reagirate i da vas emocije ponesu, prije nego što o nečemu dobro ne promislite i donesete realan sud. Dakle, opet ona «zlatna sredina».
Emocije su usko vezane i za naše raspoloženje, te treba voditi računa i o tome da nas ne preplave u tolikoj mjeri da nam diktiraju naše raspoloženje i odnos prema drugima. Nezadovoljstvo i zabrinutost uvijek ostavite postrani, jer vam neće nimalo pomoći u rješavanju situacije ili problema. Pozitivna energija kojom treba da zračite zasigurno će prijati kako vašem mentalnom, tako i fizičkom zdravlju. Poznato je da negativne emocije loše utječu na rad naših unutrašnjih organa. Postoji niz tzv. psihosomatskih oboljenja nastalih upravo na emocionalnoj bazi.
Razmislite dobro, da li su pretjerana briga, nezadovoljstvo, strah od neimaštine, nepoznatog i slično, vrijedni bola koji će vam prouzrokovati čir na želucu, dvanaestopalačnom crijevu itd. Jer, ta oboljenja su upravo posljedica nabrojanih negativnih osjećanja.
S druge strane, pozitivna osjećanja, ne samo da će bitno utjecati na vašu psihofizičku vitalnost i dobro zdravlje, nego će djelovati afirmativno i na sve one koji vas okružuju. Zato, nastojte da pozitivan val energije odašiljete u svakoj prilici!
Organizirajte svoje aktivnosti
Ako imate tako pozitivne namjere u pogledu emocija, zasigurno ćete ih imati i u pogledu vaših aktivnosti i razmišljanja. Za sve je, dakle, potrebna motivacija. Ona je pokretač svega onoga što činimo. Ta voljna ili konativna sfera ličnosti, je također sastavni dio ličnosti, pored saznajne ili kognitivne sfere i emocionalne ili afektivne sfere ličnosti, i u velikoj mjeri ih determinira.
Drugim riječima, ako imate dobre predispozicije da usvojite određena znanja, da radite, da djelujete i (samim tim) da se osjećate dobro, da gajite pozitivne emocije, za sve to je potrebna volja. Stoga je organizacija vaših namjera, stremljenja, motiva, interesovanja i svega onoga što čini pokretačku snagu ličnosti, od velike važnosti za sve nas. Treba istaći da je od namjere, želje, težnje da se nešto uradi, pa do realizacije zamišljenog, dug put, ali da bez namjere nema ni realizacije. Čvrsta volja, istrajnost i odlučnost za pstignućem, trebalo bi da krase svakog od nas i zato neka ove osobine budu među prvima za koje ćete biti sigurni da su dio vašeg karaktera. Tek tada ćete se moći uhvatiti u koštac sa životnim problemima i odgovoriti im na prikladan način.
