Bajka ili stvarnost, pitanje je sad?

Knjiga “Životinjska farma” je, uz distopijsko remek-djelo “1984″, najpoznatije djelo engleskog pisca Georgea Orwella.

8 Novembra, 2018

Ono je alegorija kojom je Orwell prikazao svoje viđenje modernog društva, preslikavajući ga na ustroj i životinje jedne farme. Iako sadrži likove životinja, a u podnaslovu je deklarirana kao “bajka”, može se iščitati i kao prikaz izvrtanja neke vizija ili ideala iz nečeg predivnog i pozitivnog, u čistu suprotnost.

Knjiga je napisana 1944. godine, kada se mogla čitati kao, u neku ruku, kritika tadašnjeg vođe Sovjetskog Saveza i njegovog izvrtanja ciljeva Oktobarske revolucije (ovdje prikazani kao Životinjska farma i Pobuna). Knjiga je izdana 1945. godine, ali je tek u pedesetima postala popularna među širim čitateljstvom, a danas je obavezni dio srednjoškolske lektire širom svijeta.

Knjiga je posebno postala popularna u novije vrijeme, jer u mnogočemu odražava sliku današnjeg funkcioniranja svijeta. Živimo u društvu u kojem se ljudi i dalje bore s nepravdom od strane vlasti i moćnika. Knjiga je veoma primjerena vremenu u kojem živimo, jer i danas postoje različiti ideali “slobodnih” društava, različite skupine koje se bore protiv sistema – s vrlo malo konkretne vizije što bi učinili kad bi izvojevali pobjedu i srušili sadašnji sistem. Jer, moć iskvaruje, a svaka revolucija završava kao ono protiv čega se borila. Svevremenost ove knjige jedna je od njenih najvećih odlika, što joj daje i nemjerljivu umjetničku vrijednost.

Kao i u kultnoj “1984.”, i ovdje Orwell kritizira mnoge pojave u društvu, poput pohlepe i želje za moći, koje utjelovljuju svinje, ali i apsolutne poslušnosti i manjka kritičkog mišljenja, koje najbolje utjelovljuju ovce. Samo što su ovdje te kritike “zapakirane” u, na prvu loptu, oku mnogo ugodniji svijet životinja.

Životinje kao likovi uglavnom predstavljaju tipove ljudi. One karakteristike koje dajemo nekim životinjama jednake su karakteristikama tih tipova. Ozbiljnost teme prenesena je dozom humora, pa se u djelu jasno očituje satira. Upravo zbog toga ga smatramo prvenstveno satiričnom novelom. Djelo je prekratko da bi se smatralo romanom, ali zbog svoje ideje niti ne treba kompliciranu strukturu i raširenu radnju. Na poprilično jednostavan način iznesena je kritika svijetu i ljudima, koja i danas odzvanja u ušima društva – i kao njegova slika i kao opomena.

Preuzeto lektire.hr

Knjige “Životinjska farma” i “1984.” možete posuditi u Nahlinoj biblioteci.