svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Uz svjetski dan mentalnog zdravlja…
Briga o mentalnom zdravlju je važan dio brige o sebi, o svom ukupnom zdravlju, o kvalitetu vlastitog života!
Izvori: recporec.com; pricajmootome.rs
“Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoć”. Svjetska zdravstvena organizacija
Mentalno zdravlje je vrlo policentričan koncept, nedovoljno određenih i nejasno definisanih granica. Postoji jako veliki broj definicija i rasprava o tome šta mentalno zdravlje zapravo predstavlja. Jedna od definicija mentalno zdravlje izjednačava sa stanjem psihološkog blagostanja, u kojem je osoba u stanju da ostvaruje svoje ciljeve u skladu sa raspoloživim resursima. Ovo stanje se također odnosi i na individualni kapacitet suočavanja sa stresom i odgovaranjem na izazove bez ugrožavanja psihološke dobrobiti.
Mentalno zdravlje podrazumijeva emocionalnu stabilnost, odnosno zdrave emocionalne odnose s drugim osobama, i u krajnjoj instanci mentalno zdrav pojedinac je radno efikasan i produktivan u zajednici.
Brojni su faktori koji utječu na mentalno zdravlje. Možemo ih grubo podijeliti u dvije grupe faktora – vanjski faktori bi bili sredina, odnosno okruženje, uvjeti života, traumatska iskustva kao što su gubitak i zlostavljanje, kao i zloupotreba supstanci, dok bi u unutrašnje faktore spadale biološke i genetske predispozicije, kao i tzv. negativne osobine ličnosti, odnosno ranjivost osobe. Svaki od ovih faktora vodi razvijanju mentalnog poremećaja. U nekim slučajevima pojedinačni izolovani faktor, kao što je gubitak ili zlostavljanje može biti okidač za mentalni poremećaj, ali većina poremećaja predstavlja rezultat akumulacije iskustava koji su konstantno ugrožavali psihološku dobrobit osobe. Potpunu listu svih faktora nije moguće sastaviti. Jedan od razloga zbog kojih to nije moguće jeste upravo taj što svaki pojedinac predstavlja svijet za sebe.
U vremenu u kojem živimo stalno smo manje ili više izloženi faktorima koji utječu na naše mentalno zdravlje. Međutim, u našem okruženju i dalje postoje ogromne predrasude i barijere kad je riječ o traženju psihološke pomoći kad dođe do problema u vezi s mentalnim zdravljem ili kad je riječ o samoj prevenciji mentalnog zdravlja. U našoj zemlji još uvijek nije razvijena kultura očuvanja mentalnog zdravlja i redovne posjete psihologu, već se na obraćanje za psihološku pomoć gleda kao na nešto sramotno i socijalno neprihvatljivo. Ljudi koji se obrate za psihološku pomoć bezrazložno bivaju proglašeni ’ludima’. Kako mentalno zdravlje nije samo odsustvo psiholoških poremećaja, sama prevencija mentalnog zdravlja pored redovnih posjeta psihologu podrazumijeva i jačanje individualnih kapaciteta ličnosti i otklanjanje negativnih faktora iz okruženja, ona podrazumijeva interdisciplinarni rad i saradnju i premještanje brige o mentalnom zdravlju iz velikih institucija, kao i alarmiranje i učešće šire zajednice.
Briga o mentalnom zdravlju podrazumijeva zainteresovanost za vlastiti rast i razvoj, za unapređenje svog psihičkog funkcionisanja, emocionalno opismenjavanje, ostvarivanje kvalitetnih partnerskih i međuljudskih odnosa, razvijanje svoje autentičnosti, spontanosti i kreativnosti jer mi smo kao ljudi sposobni da brinemo o svom životu i ponašanju, da budemo svjesni svojih senzacija, misli, osjećanja. Sposobni smo da samosvjesno biramo i budemo odgovorni za svoje izbore i imamo potencijal da živimo efikasno i zadovoljno.
Pored ovog mentalno-higijenskog aspekta, postoji i drugi aspekt, a to je liječenje psihičkih smetnji i bolesti (preživljene traume, depresija, produžena anksioznost, fobije, poremećaji ishrane i sl). I osobe koje se bave prvim aspektom, a ne trpe psihičke smetnje, dovoljno su stigmatizovani i uglavnom od sredine okarakterisani kao „čudni”. Kad je riječ o osobama koje liječe neko svoje psihičko stanje, smetnju, zastoj, bolest, onda je stigmatizacija još mnogo veća i dostiže razmjere koje ometaju uspješan tok liječenja.
Iako su psihičke tegobe i oboljenja vrlo česta stvar i pogađaju svakog od nas tokom života (neke ljude manje, neke više), naše prijatelje, porodice, kolege, društvo u cjelini, iako mnogo ljudi pati od depresije, i raste broj ljudi koji se samopovređuju i izvršavaju samoubistvo, ipak jaka društvena stigma koja se odnosi na psihička oboljenja dovodi do toga da ljude koji pate diskriminiraju na raznim poljima života i to ne samo društvo, već i porodice, prijatelji, poslodavci.
Predrasude koje postoje u odnosu na ljude s psihičkim tegobama boje sliku koju njihova okolina ima prema njima. Vjeruje se da su oni nasilni, opasni, a istina je zapravo da postoji mnogo više šanse da ove osobe povrijede sebe nego nekog drugog. Istini za volju, da su ovi emocionalno osjetljivi ljudi imali drugi način da se izbore sa svijetom oko sebe, mnogi od njih se ne bi ni razboljeli.
Često se događa da se zbog nekih životnih okolnosti i iskustava ljudi zaglave u određenim šemama ponašanja i vjerovanja te zbog toga njihova komunikacija sa sredinom, a i sa samima sobom, postaje loša i nehranjiva, a njihovo psihičko zdravlje narušeno. Nastupaju zastoji, otpori, rigidnost, kontrola, anksioznost.
Tada je, umjesto povlačenja pred prijekim pogledima sredine, plodonosnije potražiti pomoć stručnjaka (psihologa, psihijatra, psihoterapeuta) i istražiti vlastiti udio u kreiranju situacije u kojoj se čovjek našao. Ljudi često ne znaju da se stručnjaci za mentalno zdravlje koji im stoje na raspolaganju nalaze već u dispanzerima za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja (na koje bi trebalo da upućuju ljekari opće prakse), u specijalizovanim ustanovama koje se bave mentalnim zdravljem, kao i u brojnim privatnim psihološkim savjetovalištima. Na taj način bivamo odgovorni prema sebi i imamo šansu da pronađemo nove, kreativnije načine suočavanja s izazovima koji stoje pred nama.
Svaki dan možemo uraditi male stvari koje će mnogo značiti očuvanju mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Neki od tih koraka podrazumijevaju zdravu ishranu, fizičku aktivnost i rekreaciju, izdvajanje vremena za sebe, za opuštanje i razmišljanje o sebi, redovno smijanje, prepoznavanje stresa i nošenje s njim, kao i traženje pomoći kad nismo u stanju sami da se izborimo s problemima. U redu je priznati da nešto ne možemo sami i da nam je potrebna pomoć. Zdravlje zaista jeste jedan od najvažnijih resursa koje pojedinac u današnje vrijeme može da ima, a nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.
Nahlino porodično i psihološko savjetovalište posvećeno je rješavanju psiholoških problema i razvijanju dugoročnog emocionalnog zadovoljstva svojih korisnika kroz primjenu efikasnog psihološkog savjetovanja s dugoročnim efektima.
U rad Savjetovališta uključene su stručne osobe: psiholozi i psihoterapeuti različitih psihoterapeutskih pravaca koji svojim znanjem i iskustvom pružaju pomoć i podršku svakom klijentu pojedinačno i pomažu im da prevladaju i najteže životne prepreke.
Zakazivanje termina na broj 061/659-656 u periodu od 12 do 16 h svakim danom osim petka i subote. Možete nas kontaktirati i putem Vibera ili WhatsAppa.
