svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Zašto upravljanje različitostima mora postati naš prioritet?
Povodom Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, u Centru za edukaciju i istraživanje „Nahla“ u četvrtak, 21. maja 2026, održana je panel-diskusija posvećena upravljanju različitostima u radnom okruženju i javnom prostoru.
Kroz otvoren dijalog stručnjaka iz institucija za ljudska prava, nevladinog sektora i privrede, otvoren je prostor za propitivanje zakonskih okvira Bosne i Hercegovine, ali i njihove stvarne, praktične primjene. Iako zakoni obećavaju slobodu izražavanja kulturoloških, etničkih i vjerskih pripadnosti, svakodnevica često pokazuje dubok jaz između proklamovanih prava i stvarnog iskustva građana i građanki.
O ovim važnim temama govorilo je četvoro panelista koji su donijeli perspektive iz različitih sektora društva:
- Edin Ibrahimefendić, predstavnik Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH
- Emir Prcanović, direktor organizacije „Vaša prava“
- Indira Semanić, HR menadžerica u Nelt grupaciji
- Vladimir Grabovac, osnivač i direktor kompanije „Biona & Beyond“
Razgovor je moderirala Azra Imamović, doktorica socioloških nauka.
Poseban fokus diskusije bio je na višestrukim izazovima s kojima se suočavaju žene, kao nositeljice različitih identiteta. Žene iz publike su podijelile konkretna i često obeshrabrujuća iskustva diskriminacije u javnom prostoru i pri zapošljavanju. Istaknuti su problemi s kojima se suočavaju žene s hidžabom ili Romkinje, koje često nailaze na prepreke i isključenost već tokom regrutacijskih procesa. Pored vjerske, etničke i kulturološke diskriminacije, istaknuti su i problemi poput diskriminacije na osnovu starosne dobi (ageizam), te izazovi s kojima se susreću mlade majke i žene s porodičnim obavezama prilikom povratka na posao ili traženja zaposlenja.
Kritički osvrt na privredni sektor pokazuje da je upravljanje različitostima u privatnim kompanijama rijetko strateški prioritet, već se inkluzija uglavnom dešava spontano. Dok se manje firme bore za opstanak na tržištu i svakodnevno poslovanje, veće kompanije raznolikost često posmatraju isključivo kroz hladnu kvantitativnu statistiku, kao što su omjer muškaraca i žena na pozicijama, bez suštinskog razumijevanja inkluzije i ravnopravnosti. Dodatni izazov pred našim društvom, koje je već opterećeno rigidnim ustavnim kalupima i podjelama, jeste i integracija migranata i strane radne snage koja sve više pristiže, što jasno signalizira da se tradicionalni obrasci moraju mijenjati.
Uprkos uočenim nedostacima i niskoj svijesti o važnosti ove teme, panel je poslao snažnu i pozitivnu poruku: poslodavci su pokazali otvorenost za dijalog i spremnost na učenje. Većoj inkluzivnosti možemo doprinijeti kroz osnaživanje pojedinaca kroz edukaciju o njihovim pravima, ali i kroz podršku poslodavcima kroz specifične treninge i alate za upravljanje različitostima. Ipak, istinska i trajna promjena nije moguća bez aktivnog pritiska na državu i njene institucije. Ključno je da kontinuirano zahtijevamo od donosilaca odluka da štite prava svih građana i građanki, kako kroz dosljednu implementaciju i kažnjavanje kršenja postojećih zakona, tako i kroz kreiranje novih, savremenih i inkluzivnih zakonskih rješenja. Svaki pojedinac i pojedinka nose odgovornost da kreiraju okruženje u kojem će se drugi osjećati sigurno i poštovano, a Nahla, u saradnji s Misijom OSCE-a, već za jesen priprema konkretne treninge kako bismo zajednički prešli s riječi na djela i gradili društvo istinske solidarnosti i uključivosti, društvo u kojem se svako osjeća prihvaćeno i sigurno.
