Uz Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje…

Danas je Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje. O trenutnom tretmanu govora mržnje u međunarodnim pravnim dokumentima i koracima koje je potrebno poduzeti ukoliko ste meta govora mržnje u virtuelnom ili stvarnom svijetu korisne informacije za vas je pripremila Nahlina Inicijativa PRVI.

18/06/2023

Pripremila: Ilma Čosić, aktivistica Inicijative PRVI

Osamnaestog juna obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje. Budući da je govor mržnje dosta širok pojam i da kategoriziranje onoga šta je mržnja može biti diskutabilno i shvaćeno na različite načine, ne postoji neka općeprihvaćena pravna definicija govora mržnje. Ipak, navest ćemo definiciju govora mržnje koju nam donosi Akcioni plan Ujedinjenih naroda o govoru mržnje iz 2019. godine:

„Pojam govor mržnje podrazumijeva svaku vrstu govorne ili pisane komunikacije ili oblik ponašanja koji napada ili koristi pežorativni ili diskriminirajući jezik za osobu ili grupu na temelju toga ko su, drugim riječima, na temelju njihove vjere, etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, boje kože, porijekla, spola ili drugog faktora identiteta.“

Govor mržnje duboko narušava društvenu koheziju, produbljuje podjelu i stvara temelje za normalizaciju diskriminacije i nasilja. Internet i društvene mreže olakšavaju korištenje govora mržnje za ljude koji se kriju iza lažnih virtuelnih identiteta i iz udobnosti svog doma sputavaju društveni napredak. Neuvezani zakoni o Internetu i političko-administrativna podjela BiH čine izuzetno komplikovanom borbu protiv govora mržnje.

MEĐUNARODNI PRAVNI DOKUMENTI O GOVORU MRŽNJE

Kad je u pitanju pravna zabrana govora mržnje, ona je obavezujuća kroz Međunarodno pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) gdje je u članu 20. navedeno da će se zakonom zabraniti svako „zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.“. S druge strane, član 19/II član istog ovog Međunarodnog akta kaže: „Svako ima pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu da traži, dobija i širi informacije i misli svake vrste, bez obzira na granice, bilo usmeno, pismeno, štampom ili u umetničkoj formi, ili bilo kojim drugim sredstvom po svom izboru.“

Akcioni plan iz Rabata, inicijativa je Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR), i ovaj dokument zapravo traži balans između člana 20 i člana 19 (ICCPR).

Naime, Akcioni plan iz Rabata (RAP), između ostalog donosi dvije jako značajne stavke za definiranje, prepoznavanje i smjernice za sankcionisanje govora mržnje. Prva se tiče definiranja distinkcije između različitih govora mržnje:

RAP Član 20:

„U smislu općih načela, treba jasno razlikovati tri vrste govora:

govor koji predstavlja kazneno djelo;
govor koji nije kazneno kažnjiv, ali može opravdati građansku tužbu ili administrativne sankcije;
govor koji ne dovodi do kaznenih, građanskih ili administrativnih sankcija, ali ipak izaziva zabrinutost u smislu tolerancije, uljudnosti i poštivanja prava drugih.“

Sljedeća stavka koja je izuzetno značajna za prepoznavanje govora mržnje jeste Član 29 koji nam daje smjernice za prepoznavanje govora mržnje u formi testa od šest nivoa:

Društveni i politički kontekst: kontekst je izuzetno bitan za procjenu mogu li određene izjave potaknuti diskriminaciju, nasilje ili nesnošljivost prema ciljanoj skupini.
Društvena pozicija govornika: govornici, odnosno njihova pozicija ili status u društvu, trebaju biti uzeti u obzir.
Namjera: potreban je trosmjeran odnos između subjekta, objekta i publike, nije dovoljan samo nehaj.
Sadržaj ili forma govora: analiza sadržaja može uključiti i procjenu nivoa provokativnosti i dirketnosti govora mržnje, ali i u pogledu forme, stila, prirode argumenata ili načina na koji su argumenti prezentovani.
Opsežnost govora: odnosno domet govora, pitanje javnost, metoda diseminacije, frekvencija, količina i intenzitet komunikacije.
Vjerovatnost, uključujući i neposrednu vjerojatnost, pojave nasilja ili mržnje: poticanje je po definiciji zločin u pokušaju, a ono na što se potiče se ne mora dogoditi da bi poticanje bilo kažnjivo. Ipak, potrebno je utvrditi stepen rizika za nastanak određene štete.

Na kraju, ukoliko ste meta govora mržnje, važno je da znate da postoje adrese na koje to možete prijaviti, bilo da je riječ o govor mržnje u virtuelnom ili stvarnom svijetu:

1.   Prijava policiji
2.   Prijava Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine
3.   Prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije
4.   Prijava Vijeću za štampu i online medije
5.   Prijava administratorima društvenih mreža