Stres koji se gomila u tijelu u vidu potisnute energije i emocija koje nismo preradili (ljutnje, bijesa, tjeskobe, tuge) može se pojaviti kao tjelesni simptom i ukazati na određenu bolest. Broj bolesti za koje se smatra da su u direktnoj vezi s izloženošću stresu raste tako da savremena medicina u psihosomatske bolesti osim bolesti srca i krvnih žila, čira na želucu, povišenog pritiska, astme, kožnih bolesti, bolesti štitne žlijezde, tegoba s kičmom i brojnih drugih, ubraja i karcinome.
Ljudi se značajno razlikuju u svojim odgovorima na stres. Da li će neka situacija biti stresna ili ne ovisi o procjeni same situacije. Situacija sama po sebi ne mora nužno biti stresna. Način na koji tu situaciju tumačimo utječe na doživljaj stresa.
Možemo govoriti o četiri vrste izvora stresa koji se razlikuju po trajanju:
- Akutni, vremenski ograničeni stresori (npr. čekanje na operaciju);
- Nizovi stresora, pojavljuju se tokom dugog vremenskog razdoblja (npr. gubitak posla);
- Hronični isprekidani stresori poput konfliktnih odnosa, zdravstvenih poteškoća i sl.;
- Hronični stresori kao što su trajni invaliditet, stalno prisutni stres na poslu i sl.