svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Pozitivna psihologija na poslu
Pozitivna psihologija ispituje optimalno ljudsko funkcioniranje. Cilj joj je otkriti i promovirati one faktore koji omogućuju pojedincima i zajednicama da se razvijaju.
Prilagođeno sa: moj-posao.net
Paul T. P. Wong, profesor psihologije na Univerzitetu Trinity Western u Kanadi daje pregled trenutnih spoznaja s područja primjene pozitivne psihologije na poslu:
Svaka organizacija želi da njeni uposlenici optimalno obavljaju posao i da imaju visok stepen zadovoljstva i dobrobiti. Ali, kako postići taj ideal?
Kompetencija u upravljanju klimom na poslu jednako je važna kao i tehnološko znanje o poboljšanju produktivnosti i zadovoljstva poslom.
“Upravljanje klimom” razlikuje se od tradicionalnih načina motiviranja radnika stoga što nastoji obratiti pažnju na bazične ljudske potrebe za ličnom važnošću i značajem iz jedne kolektivističke, holističke perspektive. Prema ovom konceptu, najefikasniji način za stvaranje visoko motivirane, dinamične i entuzijastične radne snage jest stvaranje pozitivne i smislene radne klime.
Radna klima odnosi se na psihosocijalne aspekte radnog okruženja kako ga vide uposlenici, odražavajući “hemiju” među pojedincima koji rade zajedno. Unutar organizacije različiti odjeli mogu imati različite vrste radne klime, ali postoji i cjelokupna radna klima.
Dva dijela upravljanja klimom (menadžment klimom) jesu:
- stvaranje pozitivnog radnog mjesta
- stvaranje smislenog radnog mjesta
Pozitivni vodi brigu o tome kako zaposlenici gledaju na sebe same, druge saradnike, upravu i organizaciju te koliko dobro ljudi rade zajedno. Najviše je usmjerena na psihosocijalni aspekt organizacijskog života. Pozitivno radno mjesto znači da je organizacija ugodno mjesto za rad gdje se ljudi slažu i poštuju.
“Smisleni” dio se bavi lajtmotivom organizacije – šta je to zbog čega organizacija “živi” i šta je zapravo pokreće. Fokusiran je na egzistencijalni motivacijski aspekt organizacijskog života. Smisleno radno mjesto znači da su odluke uprave i posao koji se obavlja smisleni. Zajedno, ova dva dijela menadžmenta klimom povećavaju zadovoljstvo poslom i produktivnost.
Upravljanje klimom odražava pomak s usmjerenosti na sebe prema uzimanju u obzir drugih ljudi, sa svojih interesa na viši cilj te s individualističke na kolektivističku orijentaciju. Jednostavno rečeno, upravljanje klimom usmjereno je ka stvaranju pozitivne, smislene klime kroz humanizaciju radnog mjesta.
Posebno moćna prijetnja poslovnom uspjehu ili organizacijskom zdravlju jeste unutrašnji razdor, bilo da se radi o ljubomori, fizičkom obračunu ili kulturalnom konfliktu. Unutrašnji razdor uništava emocionalnu energiju, smanjuje produktivnost, te radno mjesto postaje vrlo neprijatno. Novac i nagrade osnovane na individualnom uspjehu mogu imati nepoželjne nuspojave u obliku konflikata među zaposlenicima.
Suprotno tome, upravljanje klimom naglašava da je stvaranje pozitivne i smislene klime svačiji zadatak. To zahtijeva namjeran i svjestan napor svih zaposlenika. Širi motiv je da je takva radna klima dobra za sve, od uprave do zaposlenika sa skraćenim radnim vremenom.
Uprava bi trebala odrediti atmosferu i uvesti politiku i navike koje doprinose stvaranju pozitivne, smislene klime. Ljude treba educirati da se pozitivna grupna dinamika i sinergija tima ne događaju spontano, već to zahtijeva znanje i trud.
Naprimjer, ophođenje prema ljudima s poštovanjem i dostojanstvom te obavljanje bilo kojeg posla i zadatka s potpunom iskrenošću i integritetom samo su neki od načina koji doprinose pozitivnoj i smislenoj radnoj klimi. Ali implementiranje takvih navika svakodnevno u cijeloj organizaciji zahtijeva jasnu viziju i potpuno angažiranje svih zaposlenika, od viših menadžera do najnižih činovnika.
