fbpx
  svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
 E-mail: info@nahla.ba      +387 33 710 650

“Kupite” sreću za svoju porodicu

Podignite ruku ako mislite da vaša djeca imaju mnogo više stvari – igračaka, odjeće, knjiga, drangulija, gadgeta – nego što im je potrebno…

Kladim se da je većina vas podigla ruku, zar ne?

Izvor: afineparent.com

Prevela i prilagodila: Emina Lakić
Izgleda da je to, ovih dana,  slučaj u većini porodica!

Trudimo se da ne razmazimo našu kćerku s previše stvari, ali, iskreno, ona ima mnogo više stvari nego što je djetetu stvarno potrebno.

I ja nisam usamljen slučaj. Vidim da je ista situacija u porodicama većine mojih prijatelja/prijateljica. Dok se većina nas slaže da ne želimo da razmazimo i pokvarimo našu djecu s previše stvari, izgleda kao da stvari nekako pronalaze svoj put u naše kuće. Na kraju krajeva, svi mi naporno radimo da zaradimo nešto novca, zašto bi bilo loše s vremena na vrijeme potrošiti malo i kupiti nešto što će usrećiti našu djecu, zar ne? I prije nego što smo svjesni toga, stvari ima na sve strane.

Pa, namjerno ili ne, svi mi ovo radimo na pogrešan način. Bihejvioralni naučnici i istraživači su opet pokazali da iako stara izreka „Novac ne može kupiti sreću” nije neminovno istinita, kupovina sve više i više stvari definitivno nije put kojim trebamo ići. Ako želite kupiti novcem sreću, onda je ključ u tome da ga ispravno trošite.

A šta je ispravan način? I zašto? I kako taj način ugraditi u našu porodicu?

Trošite novac na iskustvo umjesto na materijalne stvari

Porazmislite malo – kojih je to 5 top stvari koje ste kupili (za sebe ili djecu) u prošloj godini (naprimjer: odjeća, elektronika, igračke i sl) koje su vam donijele sreću?

Koliko njih vam donose istu radost sada kao što su to uradili kad ste ih tek kupili? Taj novi iPad, novi par cipela ili najnovija igračka kojom ste bili oduševljeni da je imate prije godinu ili dvije sada su samo stari i zastarjeli, a ni blizu uzbudljivi kao što su nekad bili.

Sada, sjetite se posljednjeg odmora na kojem ste bili ili posljednjeg puta kad ste bili s porodicom za praznike. Slike vam se nižu pred očima. Vjerovatno vam je ovo donijelo osmijeh na lice, čak i ako je sve to bilo prije nekoliko godina, zar ne? Istraživači koji su proučavali ovaj fenomen tvrde da istraživanja konstantno pokazuju da potrošnja novca na iskustva daje najbolji povrat uloženog u smislu kupovine dugoročne sreće. Oni pretpostavljaju da iskustva nadmašuju imetak i posjedovanje zbog sljedećih razloga:

  1. Percepcija doživljaja i iskustava se vremenom poboljšava i postaje ljepša, dok većina materijalnih stvari vremenom gubi vrijednost

    Ova rečenica se ogleda u primjeru navedenom gore. Vaš odmor možda nije bio savršen ili ste možda imali neku napetu/neugodnu situaciju tokom zajedničkog prazničnog druženja. Međutim, šanse su, kako vrijeme prolazi, da ćete zaboraviti loša iskustva i ružne momente i zapamtiti uglavnom one srećne i zabavne. Budući da iskustvo živi u sjećanju, kako vrijeme prolazi, ono se preobražava u šta god vi želite – najčešće je to nešto zabavno što vam vraća osjećaj radosti.

    Materijalne stvari su, s druge strane, fizički objekti koji imaju tendenciju da vremenom gube vrijednost. Najmodernija jakna na koju ste potrošili malo bogatstvo sada na policama košta upola manje, a i svaki “kunto i panto” je imaju. Najnoviji gadget/gizmo koji ste kupili prošle godine je – oh, tako prošlogodišnji… na tržištu sada postoji tako mnogo novijih, sjajnijih modela. Stoga se radost i uživanje koje vam oni donose dramatično smanjuju tokom vremena, do te mjere da se morate “nadograditi” na novi najnoviji, ili će biti izvor bola umjesto radosti i uživanja!


  2. Iskustva su manje podložna komparativnoj procjeniPokušajmo izvesti još jedan jednostavan eksperiment. Koji od ovih scenarija vam se više sviđa?
    Scenario 1: Svi koje znate zarađuju 25.000 dolara godišnje, ali vi zarađujete dvostruko više od njih, tj., 50 000 dolara.

    Scenario 2: Svi koje znate zarađuju 200.000 dolara godišnje, ali vi zarađujete upola manje od njih, tj., 100 000 godišnje.
    Kad su istraživači postavili ovo pitanje učesnicima ankete, oko polovina njih je radije izabrala scenario 1, iako je cjelokupni iznos godišnje plate u scenariju 1. daleko manji nego u scenariju 2!

    Kao ljudi, mi imamo tendenciju da se uspoređujemo s drugima i nije nas obavezno briga šta imamo, dok god je to bolje od onoga što drugi oko nas imaju.

    Uz materijalnu imovinu, takva poređenja su laka. Vi ste bili oduševljeni kupovinom svog novog, sjajnog sedana s kožnim sjedištima, posljednjeg krika na tržištu, ali ga ubrzo s tog mjesta potisne brže, sportsko auto s mnogo više prostora u kabini. I samo tako, vrijednost vašeg cijenjenog imetka potpuno krahira.

    Iskustva i doživljaji s druge strane imaju tendenciju da budu jedinstveni. Niko drugi nema potpuno isto iskustvo na odmoru kao što vi imate, tako da je njih teže uspoređivati. Bez obzira na cijenu samog odmora, uvijek se možete sjetiti nečega s tog odmora što će nadmašiti iskustvo nekoga sa skupljim odmorom, čuvajući vrijednost vašeg iskustva visoko u vlastitom umu.


  3. Iskustva su po prirodi više „društvena“, što je povezano sa srećom

    Razmislite – bilo da srećete nove ljude na egzotičnom odmoru, porodicu za praznike, večerate s prijateljima, gledate neki fantastičan šou, iskustva imaju tendenciju biti sama po sebi društvena, što nama kao društvenim bićima pomaže da razvijemo sreću.

    Postoji još jedna važna prednost trošenja novca na iskustva – govoriti o svojim iskustvima je društveno daleko prihvatljivije nego pričati o imetku i materijalnim posjedovanjima. Mogli biste se hvaliti velikim TV ekranom i svojom luksuznom, velikom kućom, ali velike su šanse da ćete uskoro primijetiti da vam se broj „pravih“ prijatelja smanjuje dramatičnim brzinom. S druge strane, ako biste ispričali priču o u prašumi Kostarike, velike su šanse da ćete imati puno više istinski zainteresovanih slušatelja koji će biti oduševljeni vašom neobičnom pričom.

    Nije bitno govoriti samo o onome što imamo, već govoriti o tome šta imamo, a da nas to čini sretnijim.

  4. Sporije se prilagođavamo na iskustva nego na imetak

    Ovo je još jedno zanimljivo objašnjenje istaknuto u jednom istraživanju i moram se s tim složiti! Sjećam se svojih prvih godina u SAD-u. Moj suprug (tada dečko) i ja smo došli ovdje kao studenti i držali smo se prilično dobro s oskudnim platama. Nakon dvije 2 godine, moj suprug je diplomirao i dobio posao i vidio se ogroman skok u prihodu u našem domaćinstvu. Nekoliko godina kasnije ja sam diplomirala i dobila posao i naš prihod je dobio još jedan veliki poticaj.

    Naravno, sviđalo nam se povećanje prihoda i naš novi životni stil, ali uskoro nas je pogodilo hedonističko prilagođavanje – ljudska težnja da se brzo prilagodi boljim okolnostima, rezultirajući gubitkom novog osjećaja sreće. I potpuno sigurno nemam više nikakvog osjećaja sreće i zadovoljstva zbog stvari koje smo kupovali zbog povećanja našeg standarda (i čovječe, zaista smo kupovali dosta stvari u to vrijeme!)

    Brzo se naviknemo na stvari, i vrlo brzo uzimati ih zdravo za gotovo. Iskustva su, s druge strane, vrlo jedinstvena, neponovljiva i ne dopuštaju da se uzimaju zdravo za gotovo. A svi znamo da je uzimanje stvari zdravo za gotovo jedan od najvećih neprijatelja dugoročne sreće.


Dakle, kako da sve ovo inkorporiramo i „kupimo“ sreću  za svoju porodicu?

Ja sam imala sreću (mada to nisam shvatala dugo vremena) da se udam za čovjeka koji je antimaterijalist. On ne može podnijeti da punim kuću beskorisnim tričarijama i drangulijama. Zapravo, nikad nisam bila zaljubljenica šopinga, ali imam gadnu slabost – ne mogu odoljeti dobrom popustu. A čovječe, trgovci ovdje u SAD-u znaju kako da me nagovore da se rado odreknem svog teško zarađenog novca!<

Zahvaljujući tome što sam sa svojim suprugom 15 godina mnogo bolje upravljam svojim slabostima, i danas pokušavamo biti sigurni  kad god nešto kupimo da će nam to dugoročno ponuditi neku vrijednost. Sve više i više, naša potrošnja se okreće prema kupovini iskustava.

Slijede neki od  načina kojima mi pokušavamo kupovinu iskustava učiniti dijelom svojih potrošačkih navika.

  1. Svjesno njegujte kulturu “dara iskustva“ u svojoj porodici

    Našoj kćerki za 5. rođendan ponudili smo dvije mogućnosti – možeš imati ili rođendansku žurku za sve svoje prijatelje/prijateljice (što u prijevodu znači puno poklona) ili možemo umjesto toga imati malu večeru za bliske prijatelje i otići na Disney krstarenje.

    I onda smo učinili sve kako bismo je privoljeli na krstarenje. Pri tome je pomoglo to što je moja kćerka zaljubljena u te „princeza“ stvari i sjećala se kako joj je bilo u Diznilendu s tetkom prošle godine! Napravili smo svjestan napor da istaknemo uspomene s tog putovanja, uspoređujući ih s nekim poklonima koje je primila tokom godine, a koja nisu ispunila njena početna očekivanja. Sasvim dovoljno da Disney krstarenje pobijedi.

    Bilo je to prvi put da je bilo ko od nas otišao na krstarenje i provođenje nekoliko dana u potpunoj izolovanosti, diskonektovani i isključeni iz vanjskog svijeta (ne sjećam se da smo bili bez interneta i mobilnih telefona cijelu sedmicu najmanje u proteklih 8-10 godina!) bilo je fenomenalno. I posjete luci su bile nevjerovatne, s nekoliko istinski rijetkih momenata koji se dese jednom u životu! A najbolji dio je – dok je sedmica odmora sama od sebe bila nevjerovatna, planiranje i iščekivanje odmora donosilo nam je radost nekoliko mjeseci prije nego što smo zapravo isplovili, a fotografije i uspomene će biti tu za nas u godinama koje dolaze!


  2. Prilagodite izbor iskustva tako da odgovara interesima porodice

    Ovo je bilo naše prvo krstarenje. Disney krstarenje je malo skuplje od ostalih krstarenja, ali smo baš njega posebno izabrali jer: a) znali smo da će veoma usrećiti našu kćerku; b)gledanje naše kćerke srećnom čini nas srećnim. A onda smo se prijavili na neke izlete u lukama koji zadovoljavaju neke naše interese – lijep način da osiguramo da se i neka naša interesovanja zadovolje, i također, upoznajemo svoju kćerku s nekim novim iskustvima koja se nama sviđaju.

    Da li bi Disney krstarenje bilo dobar izbor prije nego što smo imali kćerku ili ukoliko bi naša kćerka bila premlada? Prilično sam sigurna da bi odgovor bio NE.

    U tome leži ključ – dok vršite izbor iskustva, gledajte da je u skadu s trenutnom situacijom i interesima vaše porodice, tako da možete doživjeti najpozitivnije moguće iskustvo.

    Kao što zapravo, u ovoj studiji spomenutoj ranije, istraživači upozoravaju da iako je generalno kupovina iskustva definitivno bolja investicija od kupovine materijalnih stvari, postoji jedna mana – priroda ishoda vašeg iskustva pojačano utječe na vašu sreću. Drugim riječima, ako je vaše iskustvo imalo pozitivan ishod, vidjet ćete pojačani porast sreće. S druge strane, ako je vaše iskustvo negativno, osjetit ćete pojačan porast nezadovoljstva. Dakle, budite pažljivi pri odabiru.


  3. Ne pretjerujte

    Sjetite se „hedonističkog prilagođavanja” koje smo spomenuli ranije, u kojem težimo da se brzo prilagodimo boljim okolnostima, rezultirajući gubitkom novog osjećaja sreće. To važi i za iskustvo.

    Općenito, iskustva su posebno toliko vrijedna jer su jedinstvena i rijetka. Ako samo gomilate jedno iskustvo na drugo, samo zato što ih možete sebi priuštiti, na kraju ćete se naviknuti na njih i neće vam više pružati isti osjećaj sreće kao dobro isplanirana iskustva.


  4. Vezujući iskustvo za određeni događaj dajete mu veće značenje

    Mogli smo jednostavno dopustiti da ovo krstarenje bude samo još jedan porodični odmor. Međutim, vezivanjem za kćerkin rođendan mi smo dali veće značenje tom krstarenju, samom planiranju i iščekivanju, samom iskustvu i uspomenama koje su proizašle iz njega.

    Sad znate kako možete “kupiti “ nešto sreće za svoju porodicu na pravi način.

Plan za roditelje

Ispod su navedena kratka pitanja koja će vam pomoći da provjerite zaključke iz teksta iz perspektive svoje porodice. Odgovori ne trebaju da dokažu da je neka osoba bolja od druge, nego više da vam pokažu područja u kojima vam već ide dobro i ona koje trebate poboljšati.

  • Razmislite o prazniku ili najskorijem rođendanu koji ste proslavljali u porodici
  • Koliko poklona je bilo materijalne prirode, a koliko njih je bilo „iskustvo“?
  • Koliko ste vi i vaš supružnik otvoreni za ideju „iskustvenih poklona“?
  • Kako bi vaša djeca reagovala ako biste im ponudili „iskustvene poklone“ umjesto igračaka i drangulija?
  • Ako ste već zagrijani za „iskustvene poklone“, koliko su dobro vaša iskustva prilagođena interesima vaše porodice?
Tokom ove sedmice pokušajte se fokusirati na to da polako počnete usmjeravati kupovne navike svoje porodice prema kupovini iskustava, umjesto materijalnih stvari. Očito, to se neće desiti preko noći, ali čak i male promjene u razmišljanju dugoročno mogu dati ogromne rezultate.