Jezici za mir – Evropski dan jezika

Evropski dan jezika se obilježava svake godine 26. septembra s ciljem podizanja svijesti o značaju učenja jezika i zaštite jezičkog nasljeđa u Evropi. Ovaj dan se obilježava od 2001. godine na inicijativu Vijeća Evrope, čijih je 46 članica, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, podržalo ideju da je jezička raznolikost ključna za kulturno nasljeđe Evrope i da može doprinijeti boljem razumijevanju među različitim kulturama i tradicijama. Vijeće Evrope je uspostavilo i Evropski centar za savremene jezike (ECML), koji svake godine organizuje niz aktivnosti povodom obilježavanja Evropskog dana jezika. Glavni moto obilježavanja Evropskog dana jezika ove godine glasi „Jezici za mir“, čime se šalje poruka da jezička raznolikost i učenje i podučavanje jezika igraju ključnu ulogu u izgradnji mira, zajedničkog života i demokratije. Takva poruka je svima prijeko potrebna u vremenu teških stradanja i krvoprolića, ekonomske neizvjesnosti, pojačanih migracija, te mržnje i netrpeljivosti među narodima. Jezička raznolikost nam može pomoći u zaštiti ljudskih prava, poštivanju drugačijih kultura i davanju prostora svakom pojedincu da se čuje njegov ili njen glas.

Ovo je i prilika da se prisjetimo činjenice da nas jezik sve povezuje. Svi smo isti, svi smo dio ljudskog roda, sinovi Ademovi. Bez obzira na razlike koje nas dijele, sve nas ujedinjuje jedinstvena karakteristika – jezik. Jezik je ono što nas čini ljudima i ništa se ne može porediti sa njim. Od rođenja do smrti, jezikom spoznajemo naš svijet, učimo od naših predaka i prethodnih pokoljenja, izražavamo sve svoje misli i emocije i dajemo svoj doprinos razvoju ljudske civilizacije.

Evropski dan jezika je prilika da ojačamo povezanost među ljudima i da se podsjetimo da je mir preduslov za napredak ljudske civilizacije, dok nas ratovi, mržnja i nerazumijevanje vode u uništenje. U vrijeme kad se naš svijet ubrzano mijenja, potrebno je iznova skretati pažnju na ulogu jezika za ljudski rod, posebno mladima, koji su izloženi mnoštvu izazova sa kojima se nisu susretale prethodne generacije, kao što je, naprimjer, sve prisutnija vještačka inteligencija. Potrebno je da mladi uvide dobrobiti učenja jezika i jasnog izražavanja svojih misli, kao i moć i čari čitanja, razgovora, pričanja i ćaskanja.

Danas mnogi, uz svoj maternji jezik, govore i jedan ili više stranih jezika. Izučavanjem svog maternjeg jezika i književnosti otkrivamo svoj vlastiti identitet, dok se učenjem stranih jezika upoznajemo da drugim kulturama i otkrivamo nove svjetove. Na taj način možemo bolje da razumijemo druge ljude i civilizacije, da pobijedimo mržnju i strah, a to je put koji vodi miru i prosperitetu za čovječanstvo. Naša stara poslovica glasi: „Lijepa riječ gvozdena vrata otvara“. Neka lijepa riječ bude ključ kojim ćemo ukloniti prepreke na putu razumijevanja, saradnje i pomaganja među ljudima.