fbpx
  svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
 E-mail: info@nahla.ba      +387 33 710 650

Sve što niste znali o HPV-u

Opet neki virus s tri slova? Je li to nešto kao HIV? Kada i kako je postao tako poznat? Trebam li ga se bojati? Kako se mogu zaraziti? Šta mi može uraditi taj virus? Ako ga imam kako ću ga se riješiti? Mogu li ga prenijeti na svoju porodicu i prijatelje ako ga imam? Sasvim je razumljivo postaviti sebi ova pitanja. U sljedećem tekstu smo pokušali odgovoriti na njih.

Pripremila: dr. Safija Softić-Namas

Ovaj virus je dobio ime po osnovnoj promjeni koju izaziva kod čovjeka. To je BRADAVICA-PAPILLA.  Svako od nas je u toku života tu i tamo imao neku bradavicu na tijelu.

Interesantno je da nešto što izaziva obične bradavice može dovesti i do nastanka karcinoma. Naime, neke vrste ovoga virusa dovode do nastanka bradavica, a druge opet  dovode do nastanka karcinoma grlića materice, ukoliko se ne otkrije i ne spriječi njegovo razorno djelovanje na vrijeme. U stvari postoji  oko 100 tipova HPV-a, ali najveći broj ovih tipova ne dovode ni do kakve promjene. Oko 40 tipova izazivaju infekcije spolnih organa žene i muškarca i nazivaju se genitalni tipovi HPV.

Konkretno,  tipovi  6 i 11 su povezani s blažim promjenama na grliću i to su virusi niskog rizika. Izazivaju nastanak genitalnih bradavica (kondiloma). Tipovi 16, 18, 31 i 33 su povezani sa svim vrstama promjena na grliću, a posebno s nastankom karcinoma grlića, pa su to virusi visokog rizika. Ovi tipovi izazivaju promjene na ćelijama grlića. Te promjene su svrstane kao CIN I, CIN II, CIN III i ukoliko se ne liječe napreduju u karcinom grlića.

Posljedice HPV infekcije

HPV visokog rizika dovode do zloćudne promjene na ćelijama grlića. Naučno je dokazano prisustvo HPV-a u 99,7 % slučajeva raka grlića materice, a profesor Harald zur Hausen koji se od 1976. godine bavi proučavanjem veze između HPV-a  i raka grlića materice dobio je Nobelovu nagradu za medicinu zbog svog zalaganja u ovoj oblasti.

Kod većine žena koje su zaražene HPV-om imuni sistem će u toku 6 do 24 mjeseca stvoriti antitijela i savladati virusnu infekciju. Kad se jednom stvore antitijela na HPV rizik od dobijanja raka grlića ponovo se svodi na normalu. Međutim, mali broj žena ipak ne uspije da pobijedi infekciju i ove žene imaju povećan rizik da nekad u toku života obole od raka na grliću materice. Za sada ne znamo zašto pojedine žene nisu u stanju da “eliminišu” HPV  iz svog organizma. Vjerovatno se radi o slabosti u imunom odgovoru i trenutno su mnoge istraživačke laboratorije u svijetu posvećene pronalaženju uzroka ovakvog poremećaja. Iako je to mali broj žena u odnosu na broj žena koji je zaražen, ipak je to dovoljno da svake dvije minute u svijetu umre po jedna žena od raka grlića materice.  Šokantno! Pogotovo zato što je prevencija ovog raka tako dobro razvijena i tako ga je lako preduhitriti. Samo treba ići na redovne ginekološke preglede, u sklopu kojih se radi PAPA test (Papanikolau test).

Kako se prenosi genitalni HPV

Genitalni HPV se obično dobija spolnim putem i lako se prenosi od jedne osobe do druge bilo kakvim bliskim kontaktom kože, a ne samo seksualnim odnosom. Ovaj virus je toliko rasprostranjen da je većina odraslih (oko 70% ljudi) nekada u svom životu imala HPV infekciju. Primarna infekcija HPV-om obično ne daje nikakve simptome i većina ljudi stvori antitijela, a da nije ni svjesna da je bila zaražena. U nekim slučajevima HPV infekcija može da se održava bez ikakvih simptoma  više godina. Zbog toga je veoma teško sa sigurnošću reći kada i kako je došlo do inficiranja.

Prevencija HPV infekcije

Spolni odnos je jedan od najčešćih i neizbježnih oblika dodira među ljudima pa rizik od spolno prenosive HPV infekcije nije moguće potpuno ukloniti.  Ipak, najuspješniji način sprečavanja infekcije je dugotrajna, uzajamno monogamna veza partnera koji nisu inficirani. Rizik od genitalne HPV infekcije moguće je smanjiti smanjenjem broja spolnih partnera. Učinak upotrebe kondoma na sprečavanje HPV infekcije nije poznat, ali se smatra da zaštita nije potpuna jer se HPV nalazi i u područjima koja nisu pokrivena kondomom, tj., u  koži oko spolnih organa.

Drugi način sprečavanja infekcije HPV-om su  vakcine koje mogu da zaštite od dva najčešća tipa ovog virusa, HPV-a 16 i 18, koji prouzrokuju oko dvije trećine svih slučajeva raka grlića materice. Ove vakcine će biti najefikasnije ako se daju prije infekcije HPV-om 16 ili 18, ali neće štititi od svih tipova HPV-a. Zbog toga HPV vakcinacija za sada ne pruža potpunu ni trajnu zaštitu i neće eliminisati potrebu za skriningom za rak grlića materice u doglednoj budućnosti.
Primjena ove vakcine je još uveliko kontraverzna. Neki stručnjaci  preporučuju da je prime djevojčice prije početka seksualnih odnosa. Neki preporučuju da je primaju čak i dječaci, jer oni mogu prenijeti infekciju. S druge strane, veliki broj stručnjaka osporava primjenu ove vakcine jer još nije dovoljno ispitana i nije prošlo dovoljno vremena od početka njene primjene da bi se u potpunosti sagledala njena efikasnost. Mora nam biti jasno da vakcina nema nikakav utjecaj na liječenje infekcije, što znači da je potpuno neefikasna ukoliko je žena već imala seksualni odnos i pri tome se inficirala.

Liječenje HPV infekcije

Infekcija HPV-om se ne može liječiti. Jednom zaražena osoba ostaje zaražena cijelog života. Mogu se liječiti samo promjene koje HPV izaziva. Tretmani dostupni za HPV infekciju uključuju uklanjanje simptoma i uklanjanje genitalnih bradavica pomoću hemijskih spojeva. Iako nema pravog liječenja HPV-a, mnoge vrste će se povući i bez tretmana jer  imunitet reagira ispravno.

Tretman HPV infekcije kod ženinog seksualnog partnera

Iako je seksualni partner zaražene žene sigurno zaražen HPV-om, ne provodi se nikakav tretman. Kod muškarca ne postoji promjena na ćelijama koja bi bila pandan ”ženskom CIN-u”. Tokom vremena najveći broj muškaraca i žena stekne imunitet na virus (dakle, ne postoji ”ubijanje virusa”) i to je odgovor na pitanje zašto ogromna većina nema nikakvih problema s HPV infekcijom. Liječenjem promjena na ćelijama odstranjujemo na različine načine promijenjeno tkivo grlića materice i na kraju konačna posljedica bude i razvijanje imuniteta na serotipove virusa koji su pokrenuli proces. Dakle, virus i dalje može biti prisutan, ali ne uzrokuje nikakve posljedice. S eventualnim novim partnerom i eventualnim novim sojevima HPV-a, novi proces može započeti ispočetka.

HPV i trudnoća

HPV infekcija nema nikakvog utjecaja na trudnoću, kao što ni trudnoća nema utjecaj na tok HPV infekcije. Obično se početkom trudnoće, prilikom prvog pregleda, uzme bris za PAPA test. Ukoliko taj test i ne bude uredan, čeka se završetak trudnoće. Nakon poroda, pri prvoj kontroli se opet uradi PAPA test i onda se provode dalje metode. U trudnoći se ne provodi nikakav tretman.

Literatura: