Ne gubite nešto najdragocjenije uzalud!
Pravilno i svrsishodno korištenje vremena neka vam bude životni moto, ali ne samo vaš. Pokušajte ga prenijeti i svojim potomcima i ljudima koji vas okružuju, a nastojanje da nekoga uputite na dobro nikada ne smatrajte gubljenjem vremena!
Piše: Medina Jusić-Sofić
Možda je malo neobično, ali sjetimo se naših dobrih nena i majki koje su nam govorile da život prođe k´o za čas, «u tren oka», a nama je to kao mladim osobama bilo neprihvatljivo i takvu konstataciju nismo mogli razumjeti. Ipak, kad se čovjek u poznim godinama osvrne na svoj život, čini mu se da je brzo prošao, da nije dovoljno iskoristio vrijeme na ovo ili ono, posvetio više pažnje nekome ili nečemu… Stoga, da se to ne bi i nama dešavalo, evo nekoliko smjernica kako da pravilno i što racionalnije, ekonomičnije i korisnije organizujemo i iskoristimo vrijeme u svakodnevnom životu.
NAPRAVITE DNEVNE I SEDMIČNE PLANOVE AKTIVNOSTI!
U zavisnosti od toga da li ste stalno zaposleni ili ne, kolike su i kakve vaše porodične obaveze i kakve su aspiracije vas i ljudi koji vas okružuju, rasporedite svoje vrijeme tokom dana na tri dijela:
- osam sati predviđenih za radne aktivnosti (na poslu, u kući, vrtu i sl. )
- osam sati za lične potrebe i potrebe ukućana (obaveze vezane za odgoj i brigu za djecu, pripremanje jela, šetnja, spremanje, odmor, kućni poslovi i sl.)
- osam sati za san.
Ovo ne mora biti kruta i striktna raspodjela vremena, ali je vrlo ekonomična i racionalne, te je stoga preporučuju i psiholozi i pedagozi, ali i teolozi. Pored dnevnog rasporeda aktivnosti i određivanja prioriteta, trebamo napraviti i sedmični plan aktivnosti, kako neke obaveze jednostavno ne bismo zaboravili da uradimo.
NE DOZVOLITE DA VAM ŽIVOT POSTANE SUHOPARAN!
Ono što je posebno bitno kod korištenja vremena jeste težnja da nam obaveze na poslu i u kući ne postanu do te mjere rutina, da «uvuku» u vaš život melanholičnu crtu življenja. Iako nijedan dan ne liči na drugi, ipak se dešava da se ljudi ponekad osjećaju tako. U nekoj ustaljenoj šemi življenja ne doživljavaju dodatnu radost, prijatna iznenađenja, druženja tako da im život postaje monoton, što se vrlo negativno odražava na psihičko stanje pojedinca.
Ako ste stalno zaposleni i radite osam sati dnevno na poslu, onda morate postati pravi majstor u organizaciji vremena, posebno ako imate višečlanu porodicu koja itekako ima svoje potrebe i iziskuje mnogo truda, brige, obaveza, a samim tim i vremena. Takve osobe redovno moraju ujutro obaviti kućanske poslove (pripremanje ručka, užine za djecu, prije svega), kako ih ti poslovi ne bi čekali kad se umorne vrate s posla.
Pod uvjetom da se može uklopiti u vaš sistem i način življenja u porodici, bilo bi poželjno da poslije podne sat ili dva odspavate kako biste vratili organizam u normalu, odmorili ga, tj. «napunili baterije». San će vam dati dodatnu snagu za večernje aktivnosti i dobrano umanjiti psihičku napetost.
Od velike je važnosti da slobodno vrijeme maksimalno posvetite najdražim, ali i da se barem pola sata pred spavanje posvetite čitanju knjige. Takva navika je od neprocjenjive vrijednosti. Ono što je, također, bitno jeste da sami sebe uvjerite da vas gledanje TV-a ne odmara. Naprotiv. Umjesto toga, preporučujemo druženje sa ukućanima i prijateljima, razgovor, šetnju, brigu za cvijeće, čitanje laganog štiva. Pitat ćete možda kako čitanje knjige može da odmara? A, kako čitanje titla na TV-u prilikom gledanja filma, može da odmara? Razlika nije samo u sadržaju, jer većina sadržaja televizijskih programa psihički opterećuje ljude, puna je negativnog naboja, emocija, postupaka i može samo da iskrivi ljudsku svijest ( ali o utjecaju masmedija na svijest ljudi nekom drugom prilikom). Ali, ako ste odabrali neko dobro štivo, to vas može ne samo psihički opustiti, nego možete mnogo toga saznati i naučiti. Nemojte sebi dozvoliti da se svrstate u kategoriju ljudi koji od šest do osam sati dnevno potroše na gledanje TV-a, posebno ako niste stalno zaposleni i nemate mnogo radnih obaveza.
U takvim slučajevima, slobodnog vremena ima na pretek, ako ga ne isplanirate i ne organizujete na koristan i produktivan način. Važno je da, iako nemate osmosatnu radnu obavezu, da tih osam sati dnevno provedete u radu kod kuće, u vrtu, pomažući drugima i sl. To je značajno ne samo zbog toga što će to biti od pomoći i koristi drugima,
nego što ćete se vi osjećati korisnim, a ne manje vrijednim zbog toga što ne radite na poslu i samim tim finansijski ne doprinosite boljitku u porodici. Ako se već ne možete naći u masi poslova koji se mogu obavljati u kući (šivenje, različiti ručni radovi, sklapanje predmeta, slikanje itd. ), onda pokušajte učiti.
ZA UČENJE NIKAD NIJE KASNO
Obrazujte se, jer je permanentno obrazovanje potreba i nužnost savremenog društva. Učenje je proces, aktivnost za koju nikada, ali stvarno nikada nije kasno! Što znate više, bogatiji ste! To znanje ćete onda sa zadovoljstvom moći da prenesete drugima koji možda nisu u prilici da stječu ta znanja, bilo da za to nemaju dovoljno vremena, bilo da nemaju materijalna sredstva, dodatnu motivaciju i sl. Bilo bi zaista šteta i sramota da sa ovoga svijeta odete, a da ne ostavite za sobom drugima neki lijep spomen na sebe, dobra djela, lijepa sjećanja u drugima, pouke, iskustva koja ste prenijeli mlađim naraštajima, a za doedukaciju ste imali dovoljno vremena. Zato, pravilno i svrsishodno korištenje vremena neka vam bude životni moto, ali ne samo vaš. Pokušajte ga prenijeti i svojim potomcima i ljudima koji vas okružuju, a nastojanje da nekoga uputite na dobro nikada ne smatrajte gubljenjem vremena!