svaki dan, osim subote, 11.30-21.00
E-mail: info@nahla.ba
+387 33 710 650
Stres i kako ga prevenirati
Za nahla.ba pripremila: mr. Elma Avdić, psihologinja
Stres je stanje poremećene psihofizičke ravnoteže pojedinca, nastalo zbog fizičke, psihičke ili socijalne ugroženosti pojedinca ili njemu bliske osobe.
Sve one fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju pojedinca koje se zbivaju pod utjecajem stresnog podražaja zovemo reakcijama na stres.
Kako prepoznati da smo pod stresom i koji su najčešći izvori stresa?
Simptome stresa najčešće dijelimo u tri grupe:
- Tjelesne simptome – promjene koje se događaju u tijelu gdje ubrajamo umor, napetost, glavobolje, lupanje srca, probleme sa spavanjem, probavne smetnje, povećanje krvnog pritiska i sl.
- Psihološke simptome ili promjene u razmišljanju i raspoloženju u koje ubrajamo osjećaj preplavljenosti, razdražljivosti, pesimizam, probleme s koncentracijom, nisko samopoštovanje, depresivnost, anksioznost i sl.
- Ponašajne simptome, odnosno vidljive promjene u našem ponašanju poput povlačenja, povećanja agresivnosti, sukobljavanja s ljudima, neizainteresiranost i sl.
Stres koji se gomila u tijelu u vidu potisnute energije i emocija koje nismo preradili (ljutnje, bijesa, tjeskobe, tuge) može se pojaviti kao tjelesni simptom i ukazati na određenu bolest. Broj bolesti za koje se smatra da su u direktnoj vezi s izloženošću stresu raste tako da savremena medicina u psihosomatske bolesti osim bolesti srca i krvnih žila, čira na želucu, povišenog pritiska, astme, kožnih bolesti, bolesti štitne žlijezde, tegoba s kičmom i brojnih drugih, ubraja i karcinome.
Ljudi se značajno razlikuju u svojim odgovorima na stres. Da li će neka situacija biti stresna ili ne ovisi o procjeni same situacije. Situacija sama po sebi ne mora nužno biti stresna. Način na koji tu situaciju tumačimo utječe na doživljaj stresa.
Možemo govoriti o četiri vrste izvora stresa koji se razlikuju po trajanju:
- Akutni, vremenski ograničeni stresori (npr. čekanje na operaciju);
- Nizovi stresora, pojavljuju se tokom dugog vremenskog razdoblja (npr. gubitak posla);
- Hronični isprekidani stresori poput konfliktnih odnosa, zdravstvenih poteškoća i sl.;
- Hronični stresori kao što su trajni invaliditet, stalno prisutni stres na poslu i sl.
Kako se suočiti sa stresom?
Kako će reagirati osoba koja se nađe u stresnoj situaciji ovisi o dvije kognitivne procjene:
- važnosti i značenja situacije kojom se odgovara na pitanje “Jesam li u nevolji i kakvoj?”
- mogućnosti utjecaja ili kontrole u nekoj situaciji kojom se odgovara na pitanje “Može li se nešto učiniti u datoj situaciji i šta?”
Važno je da u stresnoj situaciji pronađemo adekvatan način suočavanja koji najbolje odgovara događaju koji je izazvao stres. Kad pojedinac procijeni da ne zna kako da utječe na neki stresni događaj on obično koristi pasivne mehanizme suočavanja, dok oni koji procijene da imaju značajnu kontrolu nad nekim događajem obično će koristiti aktivno suočavanje, usmjereno na problem. Ova procjena je od izuzetnog značaja jer smanjuje, pa čak i uklanja, osjećaj ugroženosti ako osoba vjeruje da može svojim sposobnostima utjecati na promjenu i upravljati određenim događajima. Na ovaj način se problem umanjuje i normalizira situacija prihvaćajući je onakvom kakva jeste. Ako neko vjeruje da su njegove mogućnosti za suočavanje iscrpljene ili vrlo slabe, situacija će vjerovatno biti procijenjena kao prijeteća i mehanizmi suočavanja bit će odabrani u skladu s tim.
Kako preventivno djelovati?
Svako od nas može efikasno poboljšati svoju otpornost na stres. Kao ljudska bića mi smo sposobni za altruističko ponašanje i ljubav i posjedujemo jedinstvenu sposobnost za sreću i preovladavanje stresa. Stoga navodimo nekoliko tipičnih negativnih načela koja izazivaju napetost i stvaraju uvjerenja, a time i uslove za stres:
- Ja moram biti kompetentan/na i odgovarajući/a u svemu;
- Svi moraju voljeti i odobravati sve što radim;
- Ako život ne ide onim pravcem kojim ja želim, to je katastrofa;
- Moram promijeniti druge ljude da moj život bude bolji;
- Moram se čuvati da me neko ne iskorištava;
- Nikad ne smijem gubiti vrijeme, stalno sam u vremenskoj oskudici;
- Ne smijem se osjećati neugodno, niti tjeskobno;
- Moram stalno razmišljati o svojim strahovima, greškama i problemima.
Evo i nekoliko savjeta kako se odbraniti od pretjeranog stresa:
- Ne pokušavajte da se svidite cijelom svijetu, u tome nećete nikada uspjeti!
- Činite sebi zadovoljstvo i mislite na sebe!
- Budite ono što stvarno jeste. Ne silite sebe da živite u svijetu koji nije vaš. Uzalud ćete rasipati energiju prilagođavanja. Budite dobri prema sebi – budite sebi najbolji prijatelj.
- Naučite ako je potrebno da se oslobodite onih koji vas okružuju negativnim stavovima, da prekinete neku vezu, telefonski razgovor i sl. Nekada je bijeg korisniji od beskrajne borbe.
- Rješavajte svoje probleme, ne bježite od njih i ne ostavljajte ih za sutra. Inače, to je stres razmišljanja.
- Proslavite male stvari, budite zahvalni i nasmijani.
- Odrecite se rigidnih definicija, „moranja“ i perfekcionizma.
