ZDRAVLJE I ISHRANA

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2026: Životna iskustva koja se čuju: stvarni glasovi, stvarne promjene

08/10/2026

Zašto obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja?

Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health-WFMH) u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom je 1992. godine započela obilježavanje 10. oktobra kao Svjetskog dana mentalnog zdravlja, kako bi se podigla svijest o važnosti mentalnog zdravlja i njegove promocije te potaklo na ulaganje u mentalno zdravlje.

Životna iskustva moraju biti dio promjene

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod nazivom: „Životna iskustva koja se čuju: stvarni glasovi, stvarne promjene“. Cilj je da se potakne na veće uključivanje osoba sa vlastitim iskustvom problema i poteškoća mentalnog zdravlja, kao ravnopravne učesnike u kreiranje, provođenje i evaluaciju sistema i usluga mentalnog zdravlja.

Životno iskustvo predstavlja ono što je osoba lično doživjela, posebno kada joj to iskustvo pruža znanje ili razumijevanje koje nemaju osobe koje su o takvim iskustvima samo slušale ili učile.

Od slušanja ka stvarnom uključivanju

Prečesto se od osoba sa vlastitim iskustvom problema mentalnog zdravlja traži da podijele svoje priče, ali su istovremeno isključene iz procesa donošenja odluka. Stvarno uključivanje podrazumijeva mnogo više od toga da se njihov glas samo čuje. Ono podrazumijeva stvaranje mogućnosti da osobe sa vlastitim iskustvom učestvuju u donošenju odluka, zajedno oblikuju usluge, jačaju pristupe koje vode i kreiraju same osobe sa iskustvom, suprotstavljaju se stigmatizaciji i unapređuju odgovornost sistema.

Kada su osobe sa vlastitim iskustvom problema mentalnog zdravlja zaista i smisleno uključene, sistemi mentalnog zdravlja imaju veće šanse da postanu usmjereni na osobu, zasnovani na ljudskim pravima i osjetljiviji na potrebe i brige ljudi.

Deinstitucionalizacija: od institucije ka zajednici

Jedan od važnih prioriteta osoba sa vlastitim iskustvom jeste prelazak sa dugotrajnog boravka u psihijatrijskim ustanovama na zdravstvenu zaštitu u zajednici, usmjerenu na osobu. Institucije često dovode do izolacije, a prečesto se povezuju s nekvalitetnom zdravstvenom zaštitom, prisilom i kršenjem ljudskih prava. Deinstitucionalizacija zahtijeva pažljivo planiran prelazak na drugačiji način finansiranja, pružanja usluga i podrške, kako bi ljudi mogli živjeti u svojim zajednicama. U skladu s ovim prioritetom, Svjetska zdravstvena organizacija pokrenut će praktične smjernice o deinstitucionalizaciji.

Ovog Svjetskog dana mentalnog zdravlja, pređimo od slušanja ka djelovanju i gradimo sisteme mentalnog zdravlja zajedno s osobama koje imaju vlastito iskustvo, a ne samo za njih.

Jeste li znali?

Stvarno uključivanje osoba sa iskustvom problema mentalnog zdravlja još uvijek nije standardna praksa. Od zemalja koje su učestvovale u istraživanju koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija 2024. godine u okviru programa Mental Health Atlas:

37% navelo je da su osobe s vlastitim iskustvom problema mentalnog zdravlja bile uključene u obuke o mentalnom zdravlju namijenjene zdravstvenim radnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
45% navelo je da ostvaruje kontinuiranu saradnju s osobama s vlastitim iskustvom te grupama za zagovaranje prava osoba i porodica ili osoba koje pružaju njegu i podršku u planiranju, pružanju ili praćenju usluga promocije mentalnog zdravlja, prevencije, liječenja i rehabilitacije.
59% navelo je da je zakonodavstvo u oblasti mentalnog zdravlja razvijeno uz konsultacije s osobama s vlastitim iskustvom.
80% zemalja koje imaju politiku ili plan za mentalno zdravlje navelo je da su oni razvijeni uz konsultacije s osobama s vlastitim iskustvom.

Iskustvo koje mijenja sistem

Iskustvo iz vlastitog života može pomoći da programi mentalnog zdravlja budu relevantniji.

Osobe s vlastitim iskustvom donose znanja koja se ne mogu steći samo kroz profesionalnu edukaciju ili istraživanja. One mogu prepoznati prepreke koje drugi možda ne uočavaju i pomoći da politike, usluge i programi odgovore na stvarne potrebe i okolnosti ljudi.

Mentalno zdravlje u zajednici

Prelazak na zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici odvija se presporo. Samo jedna od deset država u potpunosti je prešla sa institucionalnog modela zaštite mentalnog zdravlja na modele zasnovane na zaštiti u zajednici.

Istovremeno, oko polovine (49%) prijema u psihijatrijske bolnice je prisilno, dok više od jednog od pet boravaka u bolnici (23%) traje duže od godinu dana.

Deinstitucionalizacija podrazumijeva razvoj kvalitetnih usluga i praktične podrške unutar zajednice, kako bi ljudi mogli živjeti dostojanstveno, ostvarivati pravo na izbor i ostati povezani sa svojim porodicama i zajednicama.

Nahlino porodično i psihološko savjetovalište posvećeno je rješavanju psiholoških problema i razvijanju dugoročnog emocionalnog zadovoljstva svojih korisnika kroz primjenu efikasnog psihološkog savjetovanja s dugoročnim efektima.

U rad Savjetovališta uključene su stručne osobe: psiholozi i psihoterapeuti različitih psihoterapeutskih pravaca koji svojim znanjem i iskustvom pružaju pomoć i podršku svakom klijentu pojedinačno i pomažu im da prevladaju i najteže životne prepreke.

Zakazivanje termina na broj 061/659-656 u periodu od 12.00 do 20.00 svakim danom osim subote i nedjelje. Možete nas kontaktirati i putem Vibera ili WhatsAppa.