Selindžeru je trebalo gotovo deset godina da napiše ovo djelo, koje je izrazilo egzistencijalne strepnje mlade generacije u poslijeratnoj Americi, kao i bunt protiv licemerja i laži u svijetu njegovog junaka, Holdena Kolfilda, koji je ubrzo postao mitska ličnost, alter-ego za mnoge generacije izgubljenih tinejdžera u Americi i širom svijeta, tako da je značaj samog romana daleko prevazišao granice književnosti.
Lovac u žitu je zaista najčitaniji roman na planeti, koji je kulturnom naslijeđu čovječanstva podario jednog sasvim drugačijeg junaka - mladog lutalicu i uličnog filozofa Holdena Kolfilda. Živim govornim jezikom prepunim žargonizama, on pripovijeda čitaocu šta mu se sve dogodilo kada je, po ko zna koji put izbačen iz škole, odlučio da nekoliko dana oko Božića provede na ulicama Njujorka.
Selindžeru je trebalo gotovo deset godina da napiše ovo djelo, koje je izrazilo seksualne konflikte i egzistencijalne strepnje mlade generacije u posleratnoj Americi, kao i bunt protiv licemerja i laži u svijetu kome pripada glavni junak. U jednom intervjuu autor je rekao da u knjizi ima mnogo toga autobiografskog, odnosno da je odrastanje Holdena Kolfilda dosta slično njegovom.Čim se pojavio, 1951. godine, roman je odmah dospio u vrh liste bestselera, a Holden Kolfild postao gotovo mitska ličnost. Vremenom, Lovac u žitu je postao sastavni dio lektire u srednjim školama širom svijeta, a njegova popularnost i dalje se ne smanjuje - u proteklih pedeset godina, samo u Americi štampano je preko stotinu izdanja, u ukupnom tiražu od oko deset miliona primjeraka. Na listi najboljih američkih romana uvijek je među prvih deset, a po mnogim anketama najbolja je knjiga ikad objavljena u Americi. Iako su mnogi poznati reditelji želeli da otkupe pravo na ekranizaciju, Selindžer nikada nije dopustio da se po romanu snimi film.