U širokim hroničarskim obrisima G. Kuić prati događa je koje proživljava jedna jevrejska obitelj, nastanjena u Sarajevu, i to od izbijanja Prvog svjetskoga rata, pa do oslobođenja nakon Drugog rata.

Naše sefarde (španske i portugalske Jevreje) obilježavala je slična sudbina kao i njihove sunarodnike širom svijeta, ali autorica nije težila za nekom globalnom slikom. Jednostavno ona je pedantno odslikala moralno-psihološke portrete jedne sefardske familije, sve one sitne svakodnevne događaje koji su bili toliko važni na privatnome planu, njihovo miješanje sa inovjercima, te toleranciju koja ih je prenijela do novijega vremena.