Edukacija   |    Istraživanje   |    Poslovna zajednica   |    Linija zdravlja   |    Usluge   |    Ostale aktivnosti

  

  • Zagreb: Ispit ljudskosti
  • I ove godine su volonteri udruženja RAND obilježiti Međunarodni dan nenasilja, 2. oktobar. Stajali su sat vremena, od 12 do 13 sati u krugu šutnje pred zagrebačkom katedralom s porukom: ”Ne postoji izbjeglička kriza, nego ispit ljudskosti”.
  • Kao vjernici za mir smatraju da trebaju podsjetiti na obavezu ljudskosti koju čitaju u tekstu Matejevog evanđelja: ”Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste” (Mt 25,40).

    Stojeći u šutnji pred katedralom žele upozoriti javnost koja se učestalo poziva na svoju bogatu katoličku tradiciju na tu bitnu kršćansku poruku i potaknuti i građane i političke donositelje odluka da u raspravi o sudbini izbjeglica ne zaborave humanost kao važan vrijednosni temelj europske kulture.

    Ljudskost je vrijednost bliska svim vjernicima, ekumenska je crvena nit, međureligijska poveznica. Odnos prema strancu je sveto mjesto i za kršćane, i za Židove i za muslimane. Dapače, ljudskost prema strancu izraz je pravednosti (Pnz 10,12 -22).

    Naša pravednost i dobrodošlica upućena izbjeglicama, jer oni su ti stranci o kojima se radi i u Starom zavjetu, odsjaj su našeg identiteta vjernika kao onih koji su svjesni da su od Boga izabrani, da su voljeni, da su, kako stoji u Novom zavjetu, djeca Božja, nasljednici. Ne odričemo se mi ničega, nego djelujemo iz punine, iz identiteta onih koji su prihvaćeni, te stoga i prihvaćaju.

    Bezobrazluk nasilja nad slabijima, onima koji gube svoju djecu na putu prema sigurnijem sutra neće nas obeshrabriti da uvijek iznova ponavljamo kako je odnos prema najslabijima mjera kojom će svijet oko nas procijeniti vjerodostojnost našeg pouzdanja u Boga.

    ”Nemamo se čega bojati osim vođa koji nas tjeraju da se bojimo drugih ljudi”, izvrsno je sažeo problem straha od izbjeglica Jorgen Hansson.

    Otkazati poslušnost politikama zastrašivanja čin je aktivnog nenasilja. Most prema strancu u nama je samima, u našim iskustvima iz vremena kada smo sami bili stranci i nezaštićeni.

    Primjećujemo da su mnogo empatije prema strancima pokazali upravo oni koji su sami nezaštićeni i siromašni. Oni su izbjeglicama u Grčkoj otvorili svoja vrata i u Bosni i Hercegovini svoje stanove. Sigurno je takvih i u Hrvatskoj – od udruge Are You Sirious do Isusovačke službe za izbjeglice i mnogih anonimnih građana.

    Oni se nisu dali zavesti pričama kako se, eto, granice zatvaraju radi sprečavanja švercanja ljudima. Kao da se ne može regulirati protok ljudi i s njima humano postupati (a ne tući ih, razbijati im mobitele) uz istodobno gonjenje i kažnjavanje krijumčara ljudima.

    Jasna pozicija kulture dobrodošlice prema izbjeglicama Crkvu čini relevantnom sugovornicom u rješavanju društvenih izazova kao što je migracija danas.

    Tu poziciju promovira papa Franjo, između ostalog konkretnim prijedlogom koji su mnogi, pa i mi u Hrvatskoj, zdušno ignorirali. Predlagao je da se, naime, u svaku župu smjesti jedna izbjeglička obitelj. Na istoj liniji su i mnoge biskupske konferencije u Europi.

    Tako je npr. talijanska biskupska konferencija na jednom od posljednjih zasjedanja otvoreno kritizirala svoju Vladu zbog povratka u srednji vijek s obzirom na njen odnos prema izbjeglicama, a talijanske župe su primile 26.000 izbjeglica.

    Ugledna mirovna katolička organizacija St. Egidio je svijetli primjer načina povezivanja kršćanske motivacije i mirotvornog civilnog djelovanja.

    Ovdje kao kršćani pišemo o udjelu katolika u prakticiranju pravednosti prema izbjeglicama. No kao kršćani trebamo prepoznati i pravednost onih koji ne dijele kršćanski identitet.

    U Hrvatskoj još uvijek veliki teret prihvata izbjeglica nose mladi ljudi koji sebe ne vide kao katolike. Poštenje nalaže da ih primijetimo i cijenimo njihov ulog u izgradnji civilizacije ljubavi.

    Karl Rahner, veliki koncilski teolog, bi rekao da pravednost prema strancima pokazuju mnogi anonimni kršćani. Koliko god taj pojam bio sporan, ovdje je važan da bi se kazalo: biblijski odnos prema strancu izbjeglici i u Hrvatskoj su pokazali mnogi koji Bibliju nisu čitali kao sveti tekst.

    Kad bismo im rekli da se drže Božjih zapovjedi, možda bi se usprotivili, u najblažoj verziji bi se iznenadili. Upravo o iznenađenju piše u Matejevom opisu Posljednjeg suda: oni koji su dali jesti, piti, koji su ljude obukli i posjetili u zatvoru pitaju kada su to učinili.

    Kriterij svog djelovanja nisu našli u okolnostima nego u sebi. Tako ni okolnosti nesigurnog svijeta i nepregledne budućnosti ne mogu biti, ako slijedimo poruku Matejevog evanđelja, opravdanje da nas savlada strah, pa da se ogriješimo nasiljem prema strancu.

    Umjesto da nas vode cinici koji se poigravaju s istinom i pravednošću, gradimo politike koje su kompatibilne s vrijednostima pravednosti kakvu ispovijedamo kao vjernici kako bismo kao vjernici za mir bili blagoslov, a ne teret svojoj okolini i cijelom društvu.



    Autori: Ana i Otto Raffai

    Prilagođeno sa autograf.hr
  •  
  • 02.10.2018
  •  

Centar za edukaciju i istra?ivanje Nahla   |   D?emala Bijedi?a 122, Sarajevo   |   Tel +387 (33) 710-650   |   Fax +387 (33) 641-664

Bags are an replica handbags uk indispensable item gucci replica daily life. Sometimes when you go out and forget to bring a hermes replica , you will have a feeling of forgetting how to bring handbags replica. A good-looking bag will make your tastes rise several levels. replica handbags is the source of the face.