Edukacija   |    Istraživanje   |    Poslovna zajednica   |    Linija zdravlja   |    Usluge   |    Ostale aktivnosti

  

  • Pasoš kompetencija i u BiH
  • Trenutno je u BiH u toku pilot-faza primjene Pasoša kompetencija tokom koje oko 200 korisnika ispunjava Pasoš kompetencija, odnosno prave svoj sveobuhvatan portofolio.
  • Pasoš kompetencija je instrument koji služi za identificiranje i preciziranje informalno stečenih znanja, vještina i kompetencija. Za ono što se nauči u školi ili u okviru kurseva i stručnih usavršavanja postoje svjedočanstva (diplome i certifikati) koja dokumentuju i vrednuju naučeno. No, znanja i vještine usvajamo stalno i svuda ispunjavajući svoje svakodnevne poslove, baveći se hobijem ili obavljajući dužnosti unutar porodice. Ovako stečene vještine i znanja često se doživljavavaju kao nešto samo po sebi razumljivo i ne pridaje im se posebna pažnja, no upravo su to vještine koje se sve više traže na tržištu rada. Pasoš kompetencija nudi mogućnost pojedincu da sistemski sagleda svoj život, prisjeti se svih aktivnosti kojima se bavio i uz pomoć obučenog savjetnika identifikuje koje je zapravo vještine razvio, koja znanja usvojio baveći se najrazličitijim stvarima. To je djelimično i psihološki instrument koji motivira pojedinca da, nakon što spozna svoje kvalitete i utvrdi eventualne slabosti, postavi za sebe kratkoročne ili srednjoročne ciljeve u smislu usavršavanja postojećih vještina, njegovanja talenata, ispunjavanja određenih interesa.

    U socio-ekonomskoj situaciji kakva vlada u našoj zemlji najveću korist od ispunjavanja Pasoša kompetencija mogu imati marginalizirane grupe stanovništva. Jer, potičući spoznaju o resursima koje posjeduju, bez obzira na postojanje ili nepostojanje školske diplome, identifikujući pozitivna djelovanja koja su ostvarili tokom svog života i precizirajući vještine, sposobnosti i znanja koja zaista imaju, ustvari se jača samopouzdanje tih osoba i one mnogo drugačije razmišljaju o sebi samima, mnogo drugačije nastupaju na tržištu rada i samouvjerenije se predstavljaju potencijalnom poslodavcu. Ipak, ne treba zaboraviti ni mogućnost korištenja Pasoša kompetencija kao mogućeg instrumenta u karijernim centrima koji djeluju pri nekim univerzitetima, odnosno korištenje mogućnosti da se kroz ovaj instrument spoznaju talenti i naklonosti neke osobe te da se na taj način izvrši odabir buduće karijere. Tu je još i mogućnost korištenja instrumenta u HR-odjelima firmi, kao alata za sistematizaciju radnih mjesta i poboljšanje iskoristivosti radne snage.

    Trenutno je u BiH u toku pilot-faza primjene Pasoša kompetencija tokom koje oko 200 korisnika ispunjava Pasoš kompetencija, odnosno prave svoj sveobuhvatan portofolio. Proces popunjavanja Pasoša podržan je stručnim savjetovanjem, a korisnici su nezaposlene osobe u KS i ZDK, te korisnici usluga Centara za socijalni rad u banjalučkoj regiji. Dakle, projektne aktivnosti su u protekle 3 godine bile ograničene na sarajevsku makroekonomsku regiju, Zeničko-dobojski kanton i banjalučku regiju, pa su i savjetnici koji su prošli obuku i institucije s kojima je projekat saradjivao sa ovog geografskog područja. U narednoj fazi projekta, koja će trajati do kraja 2016. godine, planirano je širenje mreže savjetnika na cijeli teritorij BiH, odnosno davanje mogućnosti korisnicima sa svih područja BiH da ispune Pasoš kompetencija, ali i intenziviranje kontakta sa privrednicima kojima bi se predstavile mogućnosti korištenja Pasoša kompetencija.






    Pasoš kompetencija je lični dokument i on ostaje kod osobe koja ga ispunjava, a savjetnici u Službama za zapošljavanje i Centrima za socijalni rad u bazi podataka, posebno razvijenoj uz Pasoš kompetencija, zadržavaju informacije o identificiranim vještinama, znanjima i kompetencijama svakog pojedinca. Ove informacije svakako podliježu Zakonu o zaštiti podataka, no savjetnici ih u skladu sa odredbama ovog Zakona mogu koristiti prilikom posredovanja između posloprimaca i poslodavaca. To je segment koji projekat planira jačati u narednom periodu.

    Savjetnici su obučeni da u toku procesa savjetovanja određenim pitanjima i specifičnim metodološkim pristupom provociraju prikazivanje što realnije slike korisnika, no u krajnjoj liniji iza tvrdnji navedenih u Pasošu kompetencija stoji sam korisnik. Jednako kao kad pripremate svoju biografiju ili motivaciono pismo, zapravo samo vi znate da li su istinite tvrdnje koje pismeno navodite, no najkasnije u razgovoru sa poslodavcem istina izlazi na vidjelo, odnosno u stanju ste ili niste da odbranite napisano. No kako se Pasoš kompetencija zasniva na induktivnoj metodologiji rada, pojedinac, polazeći od svojih ličnih sposobnosti, samosvjesno i savjesno formuliše šta on to zaista može i zna da uradi, a ovakve tvrdnje onda nije teško odbraniti ni tokom intervjua s poslodavcem.



    Ovaj instrument je prvi korak u mnogo sveobuhvatnijem procesu pred kojim stojimo. Naime, krajem 2012. godine, na prijedlog Evropske komisije, izdata je preporuka Vijeća Evropske Unije o validiranju neformalnog i informalnog učenja. Najvažniji dio ove preporuke je insistiranje na davanju mogućnosti pojedincu da dokaže stečena znanja izvan formalnog i stručnog obrazovanja, uključujučujući i iskustva vezana za mobilnost, i da ta znanja koristi za svoju profesionalnu karijeru.

    Da bi se ovo dostiglo, preporuka državama članicama EU nalaže da najkasnije do 2018. godine uvedu regulacije za validiranje neformalnog i informalnog učenja.

    Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da nije članica EU, ova preporuka ne obavezuje, ali već postoje naznake, odnosno osviještenost kod ključnih aktera o tome da je i u našoj zemlji u skoroj budućnosti potrebno uraditi nešto na ovom planu. Pasošem kompetencija se, dakle, identificiraju neformalno i informalno stečena znanja, vještine i kompetencije, a u budućim ispitnim centrima, koje će nadležne vlasti morati uspostaviti će se ova vrsta učenja moći i validirati.

    GIZ-projekat „Podrška obrazovanju odraslih“ prije dvije godine dobio je od Njemačkog instituta za obrazovanje odraslih (DIE) autorska prava za korištenje instrumenta Pasoš profila na tlu BiH. To je instrument koji se u Njemačkoj koristi od 2002. godine, a pripremajući se za provedbu preporuke Vijeća, neke od država članica su prepoznale značaj Pasoša profila te od DIE-a zatražile licencu za njegovo korištenje u Francuskoj, Španiji, Irskoj i Sloveniji.

    U protekle dvije godine Pasoš profila jezički i kulturološki je prilagođen našem tržištu, dobio je novo ime – Pasoš kompetencija, obučeno je 18 savjetnika koji su nakon obuke položili zahtjevan ispit i od seprembra 2013. na terenu provode savjetovanja sa Pasošem kompetencija.   
                                    

    Napomena:
     
    GIZ u BiH: Njemačka vladina organizacija GIZ - Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH – od 1995. godine pruža podršku zemljama Jugoistočne Evrope u ime njemačke vlade u uspostavi demokratskih struktura i konkuretne tržišne ekonomije. U Bosni i Hercegovini GIZ je prisutan od 1996. godine sa posebnim fokusom na projektima koji doprinose održivnom ekonomskom razvoju, demokratskim procesima i razvoju civilnog društva. Putem programa i projekata koji ne poznaju granice u geografskom ili etničkom smislu, GIZ podržava aktivnosti koje su usmjerene na održiv razvoj i stabilnost priroritetnih segmenata društva u BiH. Značaj regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope je u porastu pa je stoga jedan od glavnih zadataka GIZ-a u BiH da, pored bilateralnih projekata, sprovodi i aktivnosti koje doprinose regionalnoj saradnji kroz Otvorene regionalne fondove i regionalne projekte.









    Za nahla.ba pripremila:

    Amra Muratović
    GIZ-Podrška obrazovanju odraslih

  •  
  • 13.02.2014
  •  

Centar za edukaciju i istraživanje Nahla   |   Džemala Bijedića 122, Sarajevo   |   Tel +387 (33) 710-650   |   Fax +387 (33) 641-664