Edukacija   |    Istraživanje   |    Poslovna zajednica   |    Linija zdravlja   |    Usluge   |    Ostale aktivnosti

  

  • Prof. David Brierley u Nahli
  • Povodom obilježavanja Dana porodice u Nahli je gostovao prof. David Brierley, norveški antropolog, antropozof, waldorfski profesor i suosnivač fakulteta u Oslu "Rudolf Steiner University College". On je održao predavanje: „Postmoderno shvaćanje djeteta i promjene u obrazovanju“.
  • Profesor Brierley je podijelio s prisutnima svoje viđenje obrazovanja, krize u koju je ono zapalo, te promišljanje kako je prevazići. Ovo predavanje je zapravo bilo uvod u čitanje njegove knjige "Skriveno u vidljivom – razmišljanja jednog učitelja i njegovih trinaestogodišnjaka" čija je promocija upriličena u Centru za edukaciju i istraživanje "Nahla".

    Prof. Brierley smatra da je obrazovanje na raskršću, jer je sve teže predvidjeti koje sposobnosti će djeci biti potrebne kako bi se suočila s neizvjesnom budućnošću. Istakao je da su se djeca nekada školovala za određene profesije (da budu rudari, radnici u tvornicama i slično), ali da danas ne znamo za šta obrazujemo djecu. U takvoj situaciji ne može se  govoriti ni o kakvom rastu, pa ni ekonomskom. Zbog takve neizvjesnosti djeca padaju u pesimizam i gube nadu u budućnost.

    Prema njegovom mišljenju, od presudnog je značaja da se odnos učitelja (pedagoga) i učenika zasniva na povjerenju. Pedagog bi trebao imati ulogu detektiva koji svakodnevno istražuje ko je taj učenik, kakve sposobnosti i potencijal posjeduje. Kada otkriju potencijale kod učenika, pedagozi bi trebali podsticati njihov rast, njihov napredak i pomagati im da ostvare snove. Ukoliko nema napretka i rasta dolazi do stagnacije, učenici gube interes i odustaju od školovanja, što povlači druge probleme, kao što je sklonost opijatima, agresivnost i nasilje.

    Profesor Brierley je naglasio da je većina evropskih zemalja zarobljena u stari sistem obrazovanja - rezultat industrijske revolucije, koja je željela standardiziran proizvod, definirane profesije i opću poslušnost te da se još uvijek u nekim evropskim zemljama daju posebne ocjene za poslušnost. Istovremeno, ni u jednoj od ovih zemalja nema ocjene za inicijativu, kreativnost ili drugačije razmišljanje. On smatra da je kreativnost neophodna svugdje: na poslu, kod kuće i u školi.

    Profesor je podijelio s prisutnima anegdotu s prethodnog sastanka s bh. ministrima koji smatraju da je jedini spas za obrazovanje u BiH u podučavanju djece već u ranoj dobi demokratiji. Njega brine šta se u tom slučaju pod demokratijom misli. Zatim je pojasnio šta demokratija i obrazovanje zapravo znače:

    „Demokratija u svom originalnom značenju podrazumijeva „biti zajedno“. U antičkoj Grčkoj to je značilo „biti zajedno na Angori“ (mjestu u antičkoj Grčkoj, u Ateni) gdje su se u principu spajali pojedinačni i javni interesi. Šta je naša Angora danas, gdje je ona danas? Ona je u učionici. Šta je obrazovanje? Obrazovanje je u svakoj zemlji u Evropi danas definirano kroz zakon i svuda ćete naći jednu rečenicu koja kaže da je škola jedna institucija koja ima odgovornost za prenošenje kulture s jedne generacije na drugu.“

    Akumulirano znanje i iskustva iz prošlosti se nastavnim planom i programom prenose učenicima, pa ukoliko ga usvoje i to znanje reproduciraju na testovima imaju pravo napredovati i ići dalje. Profesor Brierley u takvom pristupu vidi problem, jer je on učenicima potpuno nezanimljiv, takav sadržaj i znanje koje usvoje bez promišljanja već tri dana nakon ispita će zaboraviti. S takvim staromodnim pristupom se guši interes i potencijal učenika. Potrebno je iznaći način da se ta akumulirana znanja upotpune novim idejama, i da se na taj način ohrabri kreativnost kako kod učitelja tako i kod učenika, smatra on:

    „Zato savremena škola u principu mora biti u dodiru s našim dobom, fokus mora biti na doprinosu koji taj učenik daje za budućnost. Učenik mora imati svoj stav, svoje tumačenje, svoju viziju kako može biti od koristi za budućnost ono što čuje i što usvoji iz akumuliranog znanja iz prošlosti.“

    Upravo jedan od problema, prema njegovom mišljenju, leži u pretjeranim testovima i provjerama znanja. Samim tim što imate testove, imate i standardizirane odgovore koje očekujete od učenika. Zbog toga često učenici odgovaraju na pitanja na način koji odgovara učiteljima, time ne odajući svoj stav i mišljenje o nekom pitanju. Ukoliko učenici ne daju svoja mišljenja o nečemu, učitelj ne može otkriti ko su ta djeca ustvari, njemu njihove posebnosti i potencijali ostaju skriveni.

    Profesor vjeruje da naslov njegove knjige "Not yet in the Now" (kod nas preveden "Skriveno u vidljivom"), treba biti paradigma i geslo novog obrazovanja. Svakom učeniku treba pristupiti kao skrivenom talentu i potencijalu, pomoći mu da raste i napreduje, kako bi se on lično ostvario kad odraste kroz ono što jeste i što ima u sebi. Ova knjiga zapravo opisuje put i iskustvo profesora Brierleya kroz epizode otkrivanja tih potencijala. On zaključuje da ti potencijali mogu isplivati samo kroz samoizražavanje, kada vi pišete o sebi, izražavate sebe, svoj stav, svoje viđenje stvari, kreativno i slobodno.
  •  
  • 17.05.2013
  •  

Centar za edukaciju i istraživanje Nahla   |   Džemala Bijedića 122, Sarajevo   |   Tel +387 (33) 710-650   |   Fax +387 (33) 641-664